Pravoslavni vjernici u Tuzli zapalili badnjak

Uoči hrišćanskog praznika Božića, pravoslavni vjernici večeras su u dvorištu hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli zapalili badnjak i time obilježili početak proslave Badnje večeri.

Paljenje badnjaka je obred rađanja nove plodne godine.

Njegovim spaljivanjem spaljavan je duh vegetacije da bi se njegova snaga prenijela na ljude, usjeve i stoku.

Na Badnje veče, uz molitvu, ostaje budno cijelo domaćinstvo i tako dočekuje Božić.

Iako se sa badnjakom i slamom u kuću unosi i božićna pečenica, ona se jede tek na Božić.

Na Badnje veče služi se posna večera: riba, pasulj, med, žito, vino, suhe šljive i orasi.

Domaćica sprema neparan broj jela i mijesi pogaču.

Običaj je da se poslije od cijelog jela i pića ostavi ponešto, te da se kuća ne čisti do trećeg dana Božića.

Uoči hrišćanskog praznika Božića, pravoslavni vjernici večeras su u dvorištu hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli zapalili badnjak i time obilježili početak proslave Badnje večeri.

Paljenje badnjaka je obred rađanja nove plodne godine.

Njegovim spaljivanjem spaljavan je duh vegetacije da bi se njegova snaga prenijela na ljude, usjeve i stoku.

Na Badnje veče, uz molitvu, ostaje budno cijelo domaćinstvo i tako dočekuje Božić.

Iako se sa badnjakom i slamom u kuću unosi i božićna pečenica, ona se jede tek na Božić.

Na Badnje veče služi se posna večera: riba, pasulj, med, žito, vino, suhe šljive i orasi.

Domaćica sprema neparan broj jela i mijesi pogaču.

Običaj je da se poslije od cijelog jela i pića ostavi ponešto, te da se kuća ne čisti do trećeg dana Božića.