Prazne sobe od Vrsara do Dubrovnika? “Evo zašto su plaže u Hrvatskoj puste”

Dok turistička sezona u Hrvatskoj još traje, pojedini mediji iz regiona i Evrope analiziraju stanje na Jadranu, posebno cijene smještaja i potražnju turista.

Italijanski portal Everyeye.it, u tekstu koji je prenio i srpski B92.net, objavio je priču o navodno visokim cijenama u Hrvatskoj i praznijim plažama.

U tekstu se pozivaju na izvještaje njemačkih, čeških, poljskih i švicarskih medija koji su tokom ljeta analizirali turističku sezonu na hrvatskoj obali.

Prema njihovim navodima, visoke cijene predstavljaju jedan od razloga zbog kojih dio turista razmatra druge destinacije.

Slobodan smještaj i tokom sezone

Everyeye navodi da je ranijih godina za pronalazak apartmana u Splitu tokom glavne sezone bilo potrebno rezervisati smještaj mjesecima unaprijed.

Ove godine, prema njihovim navodima, situacija je drugačija, pa se slobodan smještaj navodno mogao pronaći i nekoliko dana prije dolaska.

Kao područja u kojima se navodno najviše osjeti slabija popunjenost izdvajaju se Istra, Dalmacija i Kvarner.

Pozivajući se na njemački portal Baden24.de, Everyeye piše i o otkazivanjima rezervacija u posljednjem trenutku te slobodnim smještajnim kapacitetima koji su se, prema tim navodima, mogli pronaći od Vrsara do Dubrovnika, ali i na popularnim otocima poput Hvara.

Cijene kao jedan od razloga

Kao jedan od glavnih razloga za takvu situaciju navode se visoke cijene.

Prema izračunu koji prenosi njemački portal, četveročlana porodica za samo četiri noćenja na hrvatskoj obali mogla bi potrošiti oko 3.800 eura na smještaj.

Taj iznos u tekstu se poredi s cijenom sedmodnevnog odmora u Riminiju u Italiji.

Everyeye prenosi i procjenu Lukaša Kovande, glavnog ekonomiste češke Trinity Banke, prema kojoj su cijene u Hrvatskoj od 2015. godine porasle za oko 70 posto.

U tekstu se navodi i da je poređenje cijena turistima jednostavnije nakon uvođenja eura 2023. godine, jer cijene u Hrvatskoj mogu direktno upoređivati s onima u drugim državama eurozone.

Everyeye se poziva i na češki portal AreCenze, prema kojem su troškovi turista u Hrvatskoj tokom posljednje tri godine porasli za oko 50 posto, dok je u ostatku Mediterana rast, prema njihovim podacima, bio manji od 20 posto.

Posebno se spominju njemački turisti

Posebna pažnja u tekstu posvećena je turistima iz Njemačke.

Navodi se da je prošle godine zabilježeno više od 30.000 njemačkih turista manje, dok se, prema pisanju portala, negativan trend nastavio i tokom 2026. godine.

To se dijelom povezuje i s ekonomskom situacijom u Njemačkoj i smanjenom kupovnom moći građana.

Ipak, podaci nisu jednoznačni.

Švicarski Blick, na koji se Everyeye također poziva, zabilježio je rast broja turista od dva posto tokom prvih devet dana jula.

Zbog toga se u tekstu postavlja pitanje hoće li takvi rezultati biti dovoljni za uspješnu turističku sezonu.

Jedna od mogućnosti koju navode jeste povećan broj last-minute rezervacija, odnosno ponuda i popusta kojima bi se u nastavku sezone mogli popuniti preostali kapaciteti.

Službeni podaci daju drugačiju sliku

Iako pojedini strani mediji pišu o praznijim plažama i slabijoj popunjenosti, službeni turistički podaci pokazuju nešto drugačiju sliku.

Prema podacima sistema eVisitor, Hrvatska je od početka godine do kraja jula ostvarila 12,4 miliona dolazaka i 59,1 milion noćenja.

U oba slučaja riječ je o rastu od jedan posto u odnosu na isti period prošle godine.

Samo tokom jula ostvareno je 4,7 miliona dolazaka i 29,6 miliona noćenja. Broj dolazaka bio je veći za 2,5 posto, dok su noćenja porasla za jedan posto u odnosu na juli prethodne godine.

Hrvatska turistička zajednica objavila je da je riječ o najboljem julu u posljednje dvije godine.

Najviše noćenja u prvih sedam mjeseci ostvareno je u Istri, 16,7 miliona. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 11,1 milionom, dok je na Kvarneru ostvareno 9,7 miliona noćenja.

Njemačka je i dalje najvažnije strano tržište sa 10,3 miliona ostvarenih noćenja.

Rast bilježe i gosti iz Italije. U prvih sedam mjeseci ostvarili su dva posto više dolazaka i dva posto više noćenja nego u istom periodu prošle godine.

Zbog toga tvrdnju o „praznim plažama“ treba posmatrati s rezervom. Pojedinačne lokacije i smještajni objekti mogu imati slabiju popunjenost, ali ukupni službeni podaci za Hrvatsku zasad ne ukazuju na pad turističkog prometa.