Predložene alarmantne mjere: Radite od kuće, kuhajte na struju, smanjite brzinu vožnje…

IEA predstavila paket preporuka s ciljem ublažavanja posljedica ozbiljne energetske krize izazvane ratom na Bliskom istoku

IEA upozorava da je aktuelni sukob doveo do najvećeg poremećaja u opskrbi u historiji globalnog tržišta nafte. Promet kroz Hormuški moreuz, kojim se inače transportuje oko 20 posto svjetske potrošnje nafte, gotovo je u potpunosti obustavljen. Tim ključnim pravcem u normalnim okolnostima dnevno prolazi oko 20 miliona barela sirove nafte i naftnih derivata.

Naglo zaustavljanje tih tokova dodatno je pogoršalo stanje na tržištu, podigavši cijene sirove nafte iznad 100 dolara po barelu, uz još izraženiji rast cijena prerađenih proizvoda poput dizela, avionskog goriva i ukapljenog naftnog plina (LPG). Ponovno uspostavljanje prometa kroz Hormuški moreuz označeno je kao ključno za stabilizaciju globalnog energetskog tržišta.

Kako bi odgovorile na krizu, države već djeluju i na strani ponude i na strani potražnje. Zemlje članice IEA-e su 11. marta dogovorile oslobađanje 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi, što predstavlja najveću takvu intervenciju u historiji Agencije.

IEA predlaže dodatne mjere

Ipak, iz IEA-e naglašavaju da mjere na strani ponude nisu dovoljne da u potpunosti nadoknade razmjere poremećaja. Upravo zato upravljanje potražnjom postaje ključan alat za smanjenje pritiska na potrošače i jačanje energetske sigurnosti.

Novo izvješće identificira deset konkretnih mjera koje se mogu brzo primijeniti na nivou vlada, kompanija i domaćinstava. Fokus je prvenstveno na cestovnom saobraćaju, koji čini oko 45 posto globalne potražnje za naftom, ali su obuhvaćeni i aviosaobraćaj, industrija te svakodnevne potrebe poput kuhanja.

Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol upozorio je na ozbiljnost situacije.

“Rat na Bliskom istoku izaziva ozbiljnu energetsku krizu, uključujući najveći poremećaj opskrbe u historiji globalnog tržišta nafte. Ako ne dođe do brzog rješenja, posljedice po energetska tržišta i ekonomije bit će sve teže”, izjavio je Birol.

Dodao je da IEA, kao vodeća globalna energetska institucija, poduzima niz aktivnosti kako bi očuvala stabilnost tržišta, uključujući koordinaciju s najvećim proizvođačima i potrošačima energije.

“Pokrenuli smo najveće oslobađanje hitnih zaliha nafte u historiji i u stalnom smo kontaktu s ključnim vladama širom svijeta. Današnje izvješće nudi konkretne i odmah primjenjive mjere koje mogu pomoći u zaštiti potrošača”, poručio je Birol.

Prijedlozi vezani za saobraćaj

Kada je riječ o cestovnom saobraćaju, kombinacija promjena u ponašanju i javnih politika može donijeti brze rezultate. Rad od kuće smanjuje potrebu za svakodnevnim putovanjima, dok snižavanje ograničenja brzine za najmanje 10 km/h direktno utiče na manju potrošnju goriva. Dodatno, poticanje korištenja javnog prevoza i mjere poput naizmjenične vožnje privatnih vozila u velikim gradovima mogu smanjiti gužve i potrošnju.

Dodatne uštede moguće su kroz dijeljenje vozila, efikasniji stil vožnje te unapređenje logistike u transportu robe.

Van cestovnog saobraćaja, IEA preporučuje smanjenje avionskih putovanja tamo gdje postoje održive alternative, čime bi se smanjila potražnja za avionskim gorivom. Također se predlaže preusmjeravanje LPG-a iz saobraćaja ka osnovnim potrebama poput kuhanja, kako bi se zaštitila najugroženija domaćinstva.

Industrijski sektor također ima značajnu ulogu. U zemljama gdje je LPG pod pritiskom, industrija može preći na alternativne sirovine poput nafte, čime bi se oslobodile dodatne količine za osnovne potrebe stanovništva.

Šta vlade mogu učiniti

IEA naglašava i važnost uloge vlada, koje mogu djelovati kroz javni sektor, regulatorne mjere i ciljane subvencije. Iskustva iz prethodnih kriza pokazuju da su precizno usmjerene mjere pomoći efikasnije i fiskalno održivije od širokih subvencija.

Iako mjere na strani potražnje ne mogu u potpunosti nadomjestiti poremećaje u opskrbi, one mogu značajno doprinijeti smanjenju troškova za građane, ublažavanju pritiska na tržište i očuvanju energenata za ključne potrebe dok se ne stabiliziraju globalni tokovi.

IEA je istovremeno objavila i pregled mjera koje su vlade već poduzele od početka krize, a koji pokazuje da brojne zemlje već uvode štednju energije i finansijsku podršku građanima, sličnu preporukama iz ovog izvještaja.

Deset mjera za smanjenje potražnje

1. Rad od kuće gdje god je to moguće
Smanjuje potrošnju nafte povezanu s svakodnevnim odlascima na posao, posebno u sektorima koji omogućavaju rad na daljinu.

2. Smanjenje ograničenja brzine na autoputevima za najmanje 10 km/h
Niže brzine direktno doprinose manjoj potrošnji goriva kod putničkih, dostavnih i teretnih vozila.

3. Poticanje korištenja javnog prevoza
Prelazak s privatnih automobila na autobuse i vozove može u kratkom roku značajno smanjiti potražnju za naftom.

4. Naizmjenično dopuštanje vožnje privatnim automobilima u velikim gradovima
Sistemi rotacije prema registarskim oznakama smanjuju gužve i nepotrebnu potrošnju goriva.

5. Povećanje dijeljenja vozila i primjena efikasnih stilova vožnje
Veća popunjenost vozila te ekonomična vožnja brzo smanjuju ukupnu potrošnju goriva.

6. Efikasnija vožnja u komercijalnom cestovnom transportu i dostavi robe
Unaprijeđene vozačke navike, redovno održavanje vozila i bolja organizacija tereta mogu značajno smanjiti potrošnju dizela.

7. Preusmjeravanje korištenja LPG-a iz saobraćaja
Prelazak vozila koja koriste LPG na benzin omogućava očuvanje ovog energenta za kuhanje i druge osnovne potrebe.

8. Izbjegavanje avionskih putovanja gdje postoje adekvatne alternative
Smanjenje poslovnih letova brzo ublažava pritisak na tržište avionskog goriva.

9. Gdje je moguće, prelazak na savremenija rješenja za kuhanje
Poticanje električnog kuhanja i drugih modernih tehnologija smanjuje zavisnost od LPG-a.

10. Korištenje fleksibilnosti u petrohemijskim sirovinama te kratkoročne mjere efikasnosti i održavanja
Industrija može osloboditi LPG za ključne potrebe, uz istovremeno smanjenje potrošnje nafte kroz brza operativna unapređenja.