Pregled svjetskih događaja koji su obilježili 2014. godinu

Izraelsko-palestinski rat, jačanje Islamske države, epidemija ebole, avionske nesreće, referendumi o nezavisnosti, novi Hladni rat između Istoka i Zapada, samo su neki od događaja koje će svijet pamtiti u 2014. godini. Portal federalna.ba donosi vam pregled najznačajnijih svjetskih događaja koji su obilježili godinu na izmaku.

Rat između Izraela i Palestine

Ljeto 2014. godine obilježio je izraelsko-palestinski rat u Pojasu Gaze. Sukob je počeo nakon ubistva trojice izraelskih tinejdžera za koje je Izrael optužio Hamas. Dan nakon njihovog pokopa pronađeno je tijelo jednog Palestinca za čiju se smrt smatra da je bila osveta zbog ubistva Izraelaca.

U julu su iz Pojasa Gaze na Izraelsku teritoriju ispaljene stotine raketa, nakon čega je počela Izraelska ofanziva. U pedeset dana, koliko je sukob trajao, poginulo je više od hiljadu osoba, najviše civila i djece.

Jedan od najtežih napada izraelske vojske bilo je bombardiranje UN-ove škole u Gazi, kada je poginulo više od 15 osoba, među kojima su bili i djelatnici UN-a.

Sedmonedjeljni sukob završio je krajem augusta prekidom vatre.

Evropski parlament je sredinom decembra usvojio rezoluciju kojom načelno podržava palestinsku državu. Isti dan je i parlament u Luksemburgu usvojio dvije odluke kojima poziva vladu da prizna državnost Palestine, čime se priključio parlamentima u Velikoj Britaniji, Španiji, Francuskoj, Irskoj i Portugalu koji su prije simbolično podržali palestinsku državu. Ranije je Švedska formalno priznala palestinsku državu.

Posljednjeg dana 2014. godine Vijeće sigurnosti UN-a odbacilo je prijedlog palestinske rezolucije prema kojoj se zahtijeva okončanje izraelske okupacije u naredne 3 godine.

Novi Hladni rat

Nakon krimske krize krajem 2013. i početkom 2014. godine te oružane eskalacije koja je dovela do rata u istočnoj Ukrajini, određen broj zemalja uveo je sankcije protiv pojedinaca i kompanija u Rusiji ili na Krimu. Prvu rundu sankcija Sjedinjene Američke Države i Evropska unija nametnule su u martu 2014. godine. Povod za uvođenje sankcija bila je ruska aneksija Krima. Tada je uvedena zabrana putovanja i zamrznuta imovina za 21 službenika Rusije i Krima, na šta je Rusija uzvratila zabranom uvoza hrane iz SAD-a i Evrope.

Sredinom godine uveden je embargo na prodaju oružja Rusiji, ograničena prodaja neke tehnologije i opreme naftnoj industriji, a Evropljani i evropske kompanije ne smiju poslovati s ruskim bankama. Nekolicina osoba bliskih ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu također se našla na udaru sankcija, najžešćih mjera protiv Rusije otkako je završio Hladni rat. Sankcije su za posljedicu imale pad vrijednosti rublja koja je ove godine izgubila trećinu svoje vrijednosti, a Rusija svoju ekonomsku stabilnost. Za ovakvu situaciju Putin je okrivio “stare neprijatelje na Zapadu”. Ruski zvaničnici osudili su uvođenje sankcija uz obrazloženje da je jedini cilj Zapada „okrenuti ruski narod protiv vlade“. Moskva je na evropske sankcije odgovorila kontramjerama i zabranila uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU-a.

Zbog evropske blokade Moskva je u decembru objavila da odustaje od projekta plinovoda Južnog toka kojim je trebala slati plin Evropi zaobilazeći Ukrajinu. Kriza u Ukrajini potaknula je Bruxelles da zamrzne proces njegova odobrenja, a problemi su se pojavili i zbog slabe evropske potražnje za plinom i niskih cijena energije, što je dovelo u pitanje isplativost projekta.

Jačanje Islamske države

Islamska država Iraka i Levanta osnovana je 2003. godine kao ogranak al-Qaide od koje se odvojila 2014. godine. Njihov cilj bio je uspostavljanje kalifata na području Iraka, a kasnije i Sirije, čije su osvajanje proglasili krajem juna ove godine.

Sjedinjene Američke Države su sredinom godine započele zračne udare na položaje ISIL-a koji je, nakon zauzeća trećine područja Sirije i Iraka, prijetio da će u iračkom gradu Mosulu poubijati sve kršćane ukoliko ne pređu na islam. U septembru 2014. osnovana je koalicija za borbu protiv Islamske države koju pored SAD-a čine: Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Kanada, Australija, Turska, Italija, Poljska i Danska. Tada su počeli intenzivniji zračni napadi na položaje ove organizacije kako bi se spriječilo dalje zauzimanje teritorije Iraka i Sirije.

U znak osvete džihadisti Islamske države su počeli ubijati novinare i humanitarce sa Zapada, te objavljivati snimke odrubljivanja glava. Prva žrtva bio je američki novinar James Foley, a mjesec dana nakon njega ubijen je i škotski humanitarac David Haines.

James Foley

David Haines

U oktobru ove godine kurdski borci su velikim naporima i uz pomoć SAD-a i koalicije uspjeli odbraniti grad Kobane koji se nalazi na sirijsko-turskoj granici.

Avionske nesreće

2014. godinu sigurno će pamtiti i avio kompanija Malasyia Airlines. Ovu kompaniju su zadesile dvije teške nesreće u kojima je poginulo nekoliko stotina osoba.

Najprije je u martu misteriozno nestao avion koji je letio iz Kuala Lumpura u Peking. Avion za koji se pretpostavlja da je zajedno sa 239 putnika pao u Indijski okean ni danas nije pronađen.

U julu je drugi avion ove kompanije, Boeing 777, srušen nad teritorijom Ukrajine. Poginulo je svih 283 putnika i 17 članova posade. Ukrajinske vlasti objavile su da je projektil kojim je avion srušen ispaljen iz ruskog raketnog sustava Buk. Ruski predsjednik Vladimir Putin  kao i proruski separatisti u Ukrajini odbacili su bilo kakvu odgovornost za rušenje aviona.

Ostaci aviona Malaysia Airlinesa

Krajem godine srušio se i avion avio kompanije AirAsia. Pilot je usljed loših vremenskih uvjeta tražio dozvolu da promijeni putanju, a potom je izgubljen kontakt s njim. Dva dana nakon nesreće olupine aviona i tijela stradalih putnika pronađeni su u Jamanskom moru. 

Pronađeni ostaci aviona avio kompanije AirAsia

Ebola

Afričke zemlje zahvatila je epidemija ebole dosad nezabilježenih razmjera. Najviše oboljelih registrovano je Sijera Leoneu, Gvineji i Liberiji, u kojima je umrlo više od 7.200 osoba.

Krajem godine u Maliju je i zvanično objavljeno da više nema zaraženih, u decembru je i posljednji pacijent izašao iz bolnice.

Osim afričkih zemalja, bolest je potvrđena i u Španiji, Njemačkoj, Francuskoj, Norveškoj, Velikoj Britaniji, Italiji i Švicarskoj. U Sjedinjenim Američkim Državama registrovano je deset slučajeva.

Američki časopis “Time” je liječnike, bolničare i druge osobe koje se bore protiv epidemije ebole u zapadnoj Africi proglasio osobama godine.

Svjetska zdravstvena organizacija ovu je epidemiju proglasila najvećom i najsmrtonosnijom otkad je prije četrdeset godina virus ebole identificiran. 

Normalizacija odnosa između SAD-a i Kube nakon više od pola stoljeća

Krajem godine predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama objavio je normalizaciju odnosa između SAD-a i Kube ističući kako je “došlo vrijeme da se raskinu okovi prošlosti”. Obećao je i da će biti ukinut embargo koji je SAD još davne 1962. godine uveo Kubi.

Do normalizacije odnosa došlo je nakon tajnih pregovora uz posredovanje pape Franje i Kanade.

Obavljena je i razmjena zatvorenika.

Referendumi

U 2014. godini referendum o nezavisnosti održani su u Škotskoj, Španiji i Ukrajini.

Referendumom u Škotskoj koji je održan sredinom septembra odlučeno je da Škotska ipak ostaje dio Ujedinjenog Kraljevstva. Od više od 4,2 miliona Škota njih 55% odgovorilo je “Ne” na pitanje treba li Škotska postati nezavisna država?

O odvajanju Krima od Ukrajine građani su se izjasnili u martu 2014. kada je više od 95% njih glasalo za pridruživanje Krima Rusiji. Krajem mjeseca Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je neobavezujuću rezoluciju kojom se proglašava nevažećim referendum o otcepljenju Krima od Ukrajine.

Simbolični referendum održan je u Kataloniji gdje je više od 80% građana glasalo za nezavisnot ove španske pokrajine. Španska vlada ovaj je referendum proglasila nevažećim i beskorisnim.

Napad na školu u Pešavaru

U napadu na vojnu školu u Pešavaru, koji se desio sredinom posljednjeg mjeseca ove godine, poginulo je 148 osoba, među kojima je 132 djece. Pokret pakistanskih talibana preuzeo je odgovornost za ovaj masakr istakavši da je to odmazda za nedavne napade na njihova uporišta.

Desetak dana kasnije u znak osvete ubijen je vođa pakistanskih talibana poznat pod imenom Saddam.

Vojislav Šešelj na slobodi

Nakon 12 godina provedenih u Haškom sudu, optuženik za ratne zločine Vojislav Šešelj, privremeno je izašao na slobodu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. On je prije izlaska poručio da u Srbiju “ne dolazi da se liječi, već da se sveti”.

Vijeće Haškog suda se odlučilo na ovaj korak nakon što su dobili garancije vlade Srbije da Šešelj neće biti u kontaktu ni s jednom od svojih žrtava ili svjedoka koji svjedoče u postupku koji se protiv njega vodi.

Preživjele žrtve i svjedoci zločina Šešeljevih pristalica vjeruju da je riječ o scenariju koji će još jednog haškog optuženika za najteže zločine skinuti sa liste najodgovornijih.

Glavni tužilac Tribunala u Hagu Serge Brammertz zatražio je vraćanje Vojislava Šešelja u pritvor ovog suda. Smatra da je Šešeljevo ponašanje dovoljan razlog da se poništi odluka o privremenom puštanju na slobodu.

Optužnica koja je 2003. godine podnesena protiv Šešelja u 14 tačaka ga tereti za zločine u BiH i Hrvatskoj i Vojvodini, odnosno za ratni zločin i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva od 1991. do 1993. godine. Suđenje mu je počelo 7. novembra 2007. godine.

Nemiri u Fergusonu

Nakon što je policajac koji je u augustu ubio nenaoružanog crnog tinejdžera Michalea Browna u Fergusonu, predgrađu St. Louisa, oslobođen optužbi, Ameriku je zahvatio val demonstracija. U Fergusonu su se demonstranti sukobili s policijom, a protestni su skupovi organizirani u Oaklandu, Seattleu, Los Angelesu, Chicagu i New Yorku, te ispred Bijele kuće u Washingtonu.

Krajem novembra je objavljen snimak na kojem se vidi kako policajac ubija crnog dvanaestogodišnjeg dječaka u Clevelandu, kao i snimak na kojem je policajac zahvatom davljenja usmrtio crnca u New Yorku.

Prema procjenama američki policajci godišnje ubiju oko 400 osoba.

federalna.ba/Alisa Baždar