Pregrupisanje kakvo historija ne pamti: Informacije su uznemirujuće, izgleda da se nešto priprema u Evropi

“Živimo u zaista opasnim vremenima i u trenutku kad je sukob velikih razmjera vjerovatniji nego što je to bilo u nedavnoj historiji, rekao je jedan dužnosnik britanske vojne obavještajne službe.

Ruska ‘ratoborna namjera‘ još uvijek postoji, kaže drugi dužnosnik britanske odbrane, prenosi Financial Times.

“Njihove su kopnene snage degradirane u Ukrajini, ali zračne snage i mornarica uglavnom su netaknuti. Rusija je još uvijek velika nuklearna sila, dodaje.

To upozorenje visi nad sigurnosnom konferencijom u Münchenu koja počinje danas. Godišnje je to okupljanje sigurnosnih, vojnih i obavještajnih dužnosnika i stručnjaka.

Jedan od razloga za uzbunu zapadnih dužnosnika je rusko oživljavanje svog industrijskog odbrambenog stroja tokom prošle godine, što se odvijalo brzinom za koju su mnogi na zapadu mislili da je nemoguća. Rusija je tokom godine ispalila četiri miliona topničkih granata, a ove će godine regrutirati još 400.000 ljudi bez da pribjegne punoj mobilizaciji, predviđaju ukrajinski dužnosnici. Istovremeno je budućnost samog NATO-a dovedena u pitanje zbog mogućnosti povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. On je, podsjetimo, prošlog vikenda rekao da će ‘ohrabriti‘ Rusiju da napadne svaku članicu NATO saveza koja ne postigne cilj saveza o odbrambenoj potrošnji od dva posto BDP-a.

Samouvjerena i ponovno naoružana

Europske države članice NATO-a povećale su svoje izdatke za odbranu za oko trećinu tokom prošlog desetljeća, a neke su zemlje značajno povećale svoje izdatke nakon ruske invazije Ukrajine u februaru 2022.

Dok je ruska vojska raspoređena u Ukrajini pretrpjela ogromne gubitke tokom dvije godine sukoba, većina zapadnih dužnosnika očekuje da će u roku od 5-6 godina uspjeti obnoviti svoje snage.

“Znamo da protivnici uvijek traže nove načine za vođenje rata. Zato moramo biti spremni, rekao je britanski ministar odbrane Grant Shapps novinarima u četvrtak.

Zapadni odbrambeni dužnosnici su tokom posljednjih sedmica izdali velik broj javnih upozorenja o mogućnosti šireg sukoba u Europi sa samouvjerenijom i ponovno naoružanom Rusijom.

Danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen prošle je sedmice rekao da bi Rusija mogla testirati klauzulu o međusobnoj odbrani NATO-a u roku od tri do pet godina. Slično su upozorenje izdale i njegove kolege iz Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Rumunije, Njemačke i visoki dužnosnici u samom NATO-u.

“Morat ćemo se naviknuti na ideju da je realno da će Putin u roku od 5 do 8 godina napasti neku članicu NATO-a. Taj se čovjek vodi vrstom imperijalizma za koju nismo vjerovali da može postojati u 21. stoljeću, rekla je predsjednica odbora za odbranu u Bundestagu, Marie-Agnes Strack-Zimmermann.

“To je stvarna prijetnja i moramo biti na to spremni, rekao je jedan visoki diplomat NATO-a i dodao:

“Ne smatram takva predviđanja fantazijom. Nemamo taj luksuz da mislimo da će se Rusija zaustaviti u Ukrajini.

Jedan je visoki europski dužnosnik otišao toliko daleko i rekao da postoji ruska ‘namjera i sposobnost‘ da napadne zemlju NATO saveza prije kraja desetljeća.

‘Radi sve što je i najavio‘

Dužnosnici ističu i da je jedan od razloga za takva upozorenja priprema društva na potencijalnu opasnost kako bi se osiguralo da civilna infrastruktura bude spremna na moguće posljedice. 

To uključuje otpornost nacionalne opskrbe energijom i zalihama, sigurnost komunikacijskih mreža kako bi mogle pravilno funkcionirati u slučaju rata, kao i da kritična infrastruktura kao što su ceste i željeznice, može podnijeti veliku količinu vojne opreme koja bi se trebala transportirati širom Europe.

Dužnosnici kažu da zapovjedništvo za zajedničku potporu i osposobljavanje NATO-a, zapovjedno središte saveza u gradu Ulmu na jugu Njemačke, izrađuje planove o tome kako bi se vojne snage NATO-a rasporedile po Europi te kako bi bile održane i ojačane u slučaju sukoba.

Ipak, neki članovi saveza su skeptični prema mogućnosti da ruski predsjednik namjerava napasti neku članicu NATO-a.

“Smatramo da on ozbiljno shvaća našu obavezu prema članku 5 te da ne želi rat s NATO-om, rekao je jedan visoki dužnosnik američke odbrane, piše Financial Times.

Putin je rekao da je raspad Sovjetskog Saveza vila najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća te je dao opetovane izjave o željama Moskve da zaštiti rusko stanovništvo izvan svojih granica. Taj je argument bio jedan od mnogih koje je Kremlj koristio kako bi podržao svoj rat protiv Ukrajine.

Estonska vanjska obavještajna služba je ovog tjedna rekla da Rusija namjerava udvostručiti broj svojih vojnika duž granice s baltičkim državama i Finskom, a taj bi potez mogao nagovijestiti potencijalni vojni sukob s NATO-om u idućem desetljeću.

“Putin čini sve što je rekao da će učiniti. Jedino što ga može zaustaviti je politika snage. To je jedino što on razumije, rekao je bivši dugogodišnji savjetnik njemačke kancelarke Angele Merkel za vanjske poslove.