Prema podacima, Federacija BiH ima 1.263 sistematizirana radna mjesta za profesionalne vatrogasce, ali je trenutno popunjeno svega 1.008. Podaci jasno pokazuju da vatrogasni kapaciteti nisu dovoljni za stvarne potrebe, posebno u godini kada su klimatske promjene i učestale nepogode još jednom potvrdile važnost jačanja zaštite i spašavanja.Federalna uprava civilne zaštite nedavno je dodijelila opremu na trajno korištenje lokalnim službama zaštite i spašavanja, uključujući pumpe, agregate, šatore i zimske setove. Najveći broj profesionalnih vatrogasaca nalazi se u Sarajevskom kantonu (218), zatim u Tuzlanskom (185) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (173).Uz profesionalce, značajan broj čine dobrovoljni vatrogasci – njih više od 800, te oko 300 vatrogasaca zaposlenih u pravnim subjektima. Na raspolaganju im je više od 500 vatrogasnih vozila, od čega stotinu u Sarajevskom kantonu, no veliki dio voznog parka stariji je od 20 godina.Privremeni direktor FUCZ-a Aldin Brašnjić upozorava da popunjenost profesionalnih jedinica ne odgovara stvarnim potrebama. On naglašava da sve izraženije klimatske promjene i razorni požari, kakvi su nedavno pogodili Crnu Goru i Grčku, potvrđuju potrebu za kontinuiranim jačanjem kapaciteta.Potrebna je nabavka visokokapacitetnih vozila za nepristupačne terene, prijenosnih pumpi velikog protoka, sistema za rano otkrivanje požara, ali i helikopterske i zračne podrške. Brašnjić ističe da samo koordinirani napori svih nivoa vlasti i institucija mogu donijeti efikasno rješenje.”Sistem zaštite i spašavanja moramo graditi na boljoj uvezanosti, opremljenosti i obučenosti”, kaže Brašnjić. “To je jedini način da odgovorimo na sve veće izazove.”Rizik od požara u BiH posebno je visok jer je više od 60% teritorije pokriveno šumom, a planinski reljef dodatno otežava gašenje vatre. Bez modernih letjelica i uz dotrajala vozila, vatrogasci se često oslanjaju na vlastitu snalažljivost i hrabrost, što pokazuje da su upravo oni prva i najvažnija linija odbrane.