Portal 072info

Preporuke za ishranu tokom zaraze Covid-19

marizela sabanovic 1
TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Nutricionistica iz Tuzle doc. dr. Marizela Šabanović na osnovu pretraživanja naučnih baza dala je preporuke za ishranu tokom zaraze Covid-19, navodeći da se pravilnom ishranom može ojačati imuni sistem i organizmu dati dodatnu energiju u borbi protiv infekcije.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

– Infekcija COVID-19 može uticati na apetit, može izazvati osjećaj mučnine, obično se izgubi osjećaj mirisa i ukusa, a ponekad su prisutne i poteškoće kod gutanja. Sve ovo može uticati i na prehrambene navike i konzumiranje hrane. Ono što treba imati na umu je da naš organizam treba dodatnu energiju za borbu protiv infekcije i da hrana ovdje igra bitnu ulogu. Sad nije vrijeme za restrikcije niti dijete. Kako infekcija, a i sam oporavak mogu trajati dosta dugo, bitno je da se očuva mišićna masa i da ne dođe do velikog gubitka kilograma. Zato je potrebno da se obroci prilagode svemu ovome što sam navela – ističe Šabanović.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

Hidriranje organizma tokom infekcije COVID-19 je, pojašnjava ona, jako važno posebno kada su u pitanju visoke temperature i groznica. U toku sat vremena trebalo bi popiti šolju vode ili čaja, uzimajući po malo na svakih 15 minuta. Ukoliko se osjete znakovi dehidratacije, potrebno je povećati ovu dozu.

-Ukoliko ne možete jesti ili nemate apetit dobro je piti smoothie od voća i sjemenki kako bi se nadoknadile hranjive i zaštitne materije. Rehidratacijski napitak možete napraviti sami – 1 šolja soka od narandže ili jabuke ili brusnica, pola kašičice soli, 3,5 šolje vode – savjetuje ona.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Preporučuje manje obroke koji imaju veću kalorijsku vrijednost, a dobar izbor su namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, ali i drugim masnoćama. Primjer takvih obroka je junetina, piletina, tuna, domaća juha (temeljac), probiotički mliječni napici sa 3,5 posto mliječne masti, grčki jogurt, mladi sir, jaja, kikiriki puter, lješnjak puter itd.

-Ne treba ni pretjerivati, ali je dobro svaki dan uvrstiti ove namirnice u svoju prehranu dok se borimo sa virusom – poručila je.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Ističe da se nedostatak proteina vezuje za negativan utjecaj na imuni sistem pri čemu je bitan kvalitet proteina, a ne samo njihova količina. Preporučuju se namirnice koje sadrže esencijalne aminokiseline iz biološkog uzgoja (jaja, meso, riba, fermentirani mliječni proizvodi). Ukoliko se radi o vegetarijanskoj prehrani onda treba voditi računa o komplementiranju proteina (mahunarke/žitarice, mahunarke/sjemenke i žitarice/mliječni proizvodi).

Navela je značaj aminokiseline arginin i glutamin koje imaju imunomodulatorsko djelovanje. Arginina ima najviše u crvenom mesu, mesu peradi kao što su pureća i pileća prsa, u ribama i mliječnim proizvodima, sjemenkama bundeve, soji, kikirikiju, spirulini, u slanutku i leći.

-Zanimljivo je da se glutamin koristi za sintezu glutationa, našeg endogenog antioksidansa. U stanjima viroza se puno više troši, a najviše ga možete unijeti starim dobrim temeljcem. Glutamin se nalazi i u mesu, mliječnim proizvodima (sirutka), kupusu itd – dodaje Šabanović.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Kada su u pitanju masnoće, pozitivno djelovanje se najviše vezuje za omega-3 masne kiseline koje nisu samo hrana nego i informacija za naš organizam. Naime, ove masne kiseline imaju ulogu receptora na ćelijskim membranama te ispoljavaju snažno protivupalno djelovanje.

Ugljikohidrati ili neke druge namirnice koje imaju visok glikemijski indeks se ne preporučuju često u prehrani, jer za posljedicu mogu imati pojavu upale i stvaranje slobodnih radikala što se posredno odražava i na imunitet. Istovremeno, sa povećanjem nivoa šećera u krvi, povećava se nivo inflamatornih citokina kao što su C-reaktivni protein (CRP), tumor nekrosis faktor (TNF-α) i interleukin-6 (IL-6). Zato se jednostavni šećeri (rafinirani) ne preporučuju kod viroza, a posebno kod COVID-19.

Međutim, vlakna se svakako preporučuju i to u količini 25-35 g/dan.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

– Na ovaj način djelujemo i protiv sistemske upale ali i upale crijeva. Studije pokazuju da vlakna snižavaju nivo upalnih citokina ali i pozitivno djeluju na crijevnu floru služeći kao probiotik (hrana za probiotike). Pozitivno djelovanje na crijevnu floru imaju i masne kiseline kratkog lanca (acetatna, propionska i buterna) koje takođe snižavaju proinflamatorske molekule i ekspresiju upalnog puta NF-κB – navodi Šabanović.

Podvlači da je zdrava crijevna flora osnova našeg imuniteta, jer ima bitnu ulogu i u zdravlju pluća što je posebno važno kod infekcije sa COVID-19. U našoj prehrani najbolji izvor probiotika je fermentirano povrće kao što je kiseli kupus, ali i kefir te probiotički jogurti. Svakako da se uz lijekove (posebno antibiotike) preporučuje uzimanje probiotika kao dodataka prehrani i to rodova Lactobacillus i Bifidobacterium.

Na pitanje koliko je potrebno unositi dodatke prehrani, pojasnila je da u imunitetu čovjeka značajnu ulogu imaju vitamini A, C, D, E, B6, B12, folat te minerali željezo, magnezijum, cink, selen i bakar. Nedostatak ovih materija može značajno ugroziti naš imuni odgovor. Također, potvrdila je da vitamini C i D imaju utjecaj na naš imunitet i da mnogo studija pokazuje da je nedovoljna razina vitamina D povezana sa komplikacijama kod oboljenja od Covid-19.

-Imuni sistem je adaptivan i mijenja se sa životnim ciklusom čovjeka. S obzirom na njegov mehanizam, hranom se može pomoći na više načina: ojačati probavni sistem putem njegovanja probiote, povećati unos vitamina, minerala, pigmenata, povećati unos drugih materija koje djeluju antimikrobno i antivirusno, povećati unos omega-3 masnih i amino kiselina i eliminirati negativne životne navike – poručila je ona.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Šabanović je doktorirala na Univerzitetu u Tuzli na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva”. Docentica je na predmetima iz oblasti nutricionizma na Tehnološkom i Farmaceutskom fakultetu UNTZ.

Magistrirala je na temu “Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“, te stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma. Članica je znanstveno-organizacijskog odbora Skupa “Hranom do zdravlja“ (Tuzla i Osijek), “Međunarodnog kongresa nutricionista“ (Zagreb) i Simpozija magistara farmacije TK, sa međunarodnim sudjelovanjem.

Do sada je objavila više znanstvenih i stručnih radova u časopisima i kongresima.


Preuzmite Android aplikaciju portala 072info
– klikni ovdje da preuzmeš! –

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Podijelite članak
  • 3
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME
REKLAMA
KRAJ REKLAME