Preporuke za predškolce: Ne preskakati obroke koji trebaju biti uvijek u isto vrijeme

S obzirom na to da je predškolska dob vrijeme intenzivnog rasta i razvoja djeteta, vrlo je važno ponuditi mu prehranu s preporučenim dnevnim unosom nutrijenata i energije. Prehrana djeteta treba se sastojati od tri glavna obroka i dva međuobroka, a da bi se poboljšalo uzimanje hrane, između obroka se ne preporučuje suvišno uzimanje slatkiša, grickalica, slatkih napitaka i gaziranih pića koji sadrže mnogo kalorija, a nedovoljno nutrijenata.

Sprečava oboljenja

Preporučuje se da obroci budu u predviđeno vrijeme s odgovarajućim razmacima te dovoljnog trajanja i u prostoru namijenjenom za jelo. Pravilan način prehrane osigurava potpuni fizički i psihički razvoj djeteta. Također, kaže dr. Gordana Vuković, specijalista pedijatar, predškolsko dijete treba jesti zajedno s porodicom.

– Dijete treba uvijek jesti u isto vrijeme i obroci se ne smiju preskakati. Pri jelu bi se trebalo aktivno služiti priborom za jelo, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Ishrana malog i školskog djeteta treba biti adekvatna uzrastu da bi spriječilo obolijevanje u odrasloj dobi, i to od dijabetesa, osteoporoze, kardiovaskularnih oboljenja i gojaznosti – kazala je dr. Vuković te dodala da u svakodnevnoj prehrani trebaju biti zastupljene žitarice, hljeb i tjestenina, voće i povrće, meso, jaja i riba, mlijeko i mliječne namirnice, masti, a slatkiše jesti nikako ili u minimalnim količinama 1-2 puta sedmično.

Dnevna porcija

Dijete od 2 do 4 godine treba jesti 2-4 porcije žitarica, a jedna porcija je jedna kriška hljeba ili 30 grama tjestenine, a iznad četiri godine 4-8 porcija. Voća i povrća dijete od 2 do 4 godine treba jesti po jednu porciju, a iznad četiri godine 3-5 porcija povrća i 2-4 porcije voća. Meso, jaje i riba se daju od 2-3 godine pola ili cijela porcija, dok jaja mogu jesti svaki dan, a iznad 4 godine 1-3 porcije. Mlijeko i mliječni proizvodi se jedu 2 porcije u dobu od 2-4 godine, a oni stariji 2-4 porcije.

– Od masnoća se koristi maslinovo ulje, kukuruzno, repicino, a čvrste biljne masnoće se ne daju. Povremeno se može dati u manjim količinama i puter, dok se kolači i drugi slatkiši trebaju izbjegavati. Od začina se koriste jodirana so, jabukovo ili vinsko sirće, mada je bolji sok od limuna i biljni začini – peršun, celer, lovor, komorač, bosiljak, mažuran i sl. – navela je dr. Vuković.

Svježe voće i povrće

Dječiji tanjir mora biti serviran tako da privuče dijete. Trebaju biti zastupljene barem četiri boje, zelena, bijela, žuta i crvena. Po mogućnosti napraviti razne oblike – likove koje djeca vole.

– Moja preporuka je da se kupuje svježe voće i povrće organski tretirano, zrelo, da nije dobiveno genetskim inžinjeringom. Jesti integralni hljeb i pecivo, cjelovite žitarice, izbjegavati slatkiše, marmeladu, bombone i čokoladu. Piti dovoljno tečnosti, i to vode, ili manje količine cijeđenog soka te ne davati gazirane napitke. Davati što više friškog povrća ili obrađenog na pari te minimalno soliti hranu. Od slatkiša se može dati sladoled i riža na mlijeku – rekla je dr. Vuković.

Avaz.ba