Presušio rezervoar radne snage: Nema više ko da ide, a BiH ostaje prazna

Bosna i Hercegovina je došla u paradoksalnu situaciju – razlog manjeg iseljavanja radnika u Njemačku i Sloveniju nije bolji život kod kuće, već to što više nema ko da ide. Rezervoar radne snage, za koji su poslodavci godinama mislili da je nepresušan, polako je presušio.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u prvih pet mjeseci ove godine u Sloveniji je zaposleno 5.238 radnika iz BiH, što je pad u odnosu na prošlogodišnjih 5.557. U Njemačku, gdje odlaze isključivo medicinske sestre i tehničari s položenim stručnim ispitom i znanjem jezika, posao je našlo samo 37 osoba – tri puta manje nego lani.

– Oni koji su bili spremni otići, već su otišli. Na zavodu ih više nema. Danas mladi radije rade u supermarketu ili ugostiteljstvu, gdje mogu zaraditi jednaku ili veću platu nego medicinari – kaže Goran Motika iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS-a.

Statistike pokazuju da je u posljednjih deset godina BiH napustilo oko 600.000 ljudi. Procjene govore da bi, ako se trend nastavi, zemlja do 2060. mogla izgubiti između 50 i 70 posto stanovništva. Već sada gubici migracija koštaju društvo 1,5 milijardi eura godišnje.

Ad Placeholder: article_2

Najtraženiji su i dalje vozači, zavarivači, zidari, bravari i građevinci za Sloveniju, dok Njemačka traži medicinski kadar. No, sve je manje ljudi u tim strukama koji su voljni ili uopće dostupni da odu.

Ekonomisti upozoravaju da ideja o uvozu radne snage iz Bangladeša, Nepala ili sličnih zemalja može privremeno zakrpiti rupe, ali dugoročno znači destrukciju društva. Gubitak kvalifikovanih ljudi nije samo ekonomski problem – to je najdublji i nenadoknadivi gubitak za budućnost BiH.