Prevelik pritisak – ne bude li više radnika, penzije onih koji danas rade u BiH neće se moći isplaćivati

Penzijski sistem u BiH ulazi u zonu ozbiljnog rizika zbog sve nepovoljnijeg odnosa broja zaposlenih i penzionera. U Federaciji BiH u avgustu je evidentirano 460.260 penzionera i 541.921 zaposlenih, što znači da na 100 penzionera dolazi tek oko 118 zaposlenih.Godinu ranije omjer je bio 1:1,21. Nadležno ministarstvo upozorava da sustav zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti trpi pritisak i da bez preokreta dugoročna održivost dolazi u pitanje.Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je izmjene Zakona o MIO/PIO koje su upućene Vladi i Parlamentu FBiH. Ako budu usvojene, od 2026. penzije bi se usklađivale dvaput godišnje, 1. januara i 1. jula.Do kraja 2025. ostaje sadašnji model usklađivanja temeljem kombinacije inflacije i rasta BDP-a u omjeru 50:50, dok bi novi model primjenjivao omjer 60:40 u korist povoljnijeg čimbenika između prosječne plaće i inflacije.Ministarstvo najavljuje i mjere za veće sudjelovanje starijih u radu kroz stimulacije za kasniji odlazak u penziju, povećanje zaposlenosti aktivnim mjerama, prekvalifikacijama i boljom naplatom doprinosa te suzbijanjem sive ekonomije, uz naglasak da će predstojeće fiskalne reforme imati presudan utjecaj na održivost fonda.Slični trendovi prisutni su i u Republici Srpskoj, gdje se broj penzionera povećava iz godine u godinu: u augustu ih je bilo 292.114, u odnosu na 286.565 u augustu 2024. Službeni broj zaposlenih za august nije objavljen, no u martu ih je bilo 289.328, gotovo koliko i penzionera, što potvrđuje pritisak na sistem.U RS-u se penzija redovito usklađuju jednom godišnje, 1. januara prema rastu prosječne plaće i maloprodajnih cijena, uz mogućnost izvanrednih povećanja; od 1. augusta  zajamčene mirovine su dodatno podignute za 3 posto. To je 14. izvanredno usklađivanje od 2013., ukupno 23 uključujući devet redovitih.Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da visoki doprinosi, raširena isplata minimalnih plaća i oslanjanje javnog sektora na indirektne poreze dodatno potkopavaju penzijeske fondove. Ističe da fiskalno opterećenje rada u RS-u iznosi oko 74 posto, što potiče minimalne prijave i rad “na crno”, dok se oko 85 posto financiranja javne administracije u BiH slijeva iz PDV-a i drugih indirektnih poreza.Po njemu, takav model odvaja javnu potrošnju od realnog stanja u ekonomiji i dugoročno podriva održivost, pa predlaže vezivanje plaća u javnom sektoru uz prosječnu plaću u gospodarstvu te ograničavanje doprinosa na plaće na 50 posto kako bi se motivirala puna prijava primanja i suzio prostor za sivu zonu.