AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Bosanska kraljica Katarina Kosača Kotromanić, napuštajući kraljevski grad Bobovac, rekla da nikad neće prežaliti tri dobra u Bosni. Kazala je: “Zbogom ostaj, moja Bosno slavna, i u tebi tri dobra moja: pšenice sa Lijesnice, ribe iz Bukovice i vode Radakovice, jer toga toga nigdje na svijetu nema”. Kraljevska voda Bobovac, izvor sa kojeg su bosanski kraljevi pili.

Čuvši za ove riječi, Majo Marilović iz Sarajeva, operski pjevač, ali i istinski zaljubljenik u srednjovjekovnu Bosnu počeo je istraživati više o ovom kraju i njegovim prirodnim fenomenima. Otišao je do franjevačkog samostana i tamo dobio potvrdu o autentičnosti ove predaje. Saznao je i kako naći izvor vode o kojoj kraljica Katarina govori. Od Bobovca je udaljen 4-5 kilometara zračne linije.

Postoji legenda…

“Kada sam došao do izvora i vidio da se nalazi u netaknutoj prirodi i da voda teče iz stijene na nadmorskoj visini preko 1.100 metara, imao sam potrebu da to na neki način pokažem svima”, priča Marilović na početku razgovora za N1.

Ovaj izvor je poseban iz više razloga. Taj je kraj veoma bogat vodom i postoji mnogo izvora oko Bobovca, ali banovi i kraljevi Bosne su izabrali upravo izvor Radakovicu, iako je prilično udaljen od Bobovca.

“Postoji legenda o tome kako su drvenim cijevima doveli vodu sa izvora Radakovica na sam Bobovac s udaljenosti od preko četiri kilometra zračne linije, što je možda čak i osam kilometara drvenog cjevovoda”, govori nam Marilović, dodajući da analize koje su provedene u današnjim modernim labolatorijama, pokazale su da su naši banovi i kraljevi znali šta je kvalitet, jer su živjeli u skladu s prirodom i bili toliko suptilni da su mogli prepozanti kasnije potvrđene izvanredne karakteristike ove vode.

Izvor : N1 / Majo Marilović: Katarina je bila poput Diane

Ovaj izvor je poseban jer je i veoma postojan, tako da daje približno istu količinu vode u periodima suše kao i u periodima obilnih padavina ili naglog topljenja snijega. Tokom cijele godine temperatura vode iznosi 8 stepeni Celzija.

Izvori koji se nalaze na nadmorskoj visini od 800 do 1.200 metara, gdje se miješaju bjelogorična i crnogorična šuma, tvrdi Marilović, imaju najbolju prirodnu filtraciju vode kroz tlo.

Izvor vode u netaknutoj prirodi

Izvor Radakovica se nalazi u netaknutoj prirodi i u blizini područja vodozaštitne zone nema kuća ni puteva. Nema usjeva, nema ispaše i nema onečišćenog zraka koji negativno utiču na tlo, a potom i na vodu. Sve su to bitni faktori neophodni za čistu izvorsku planinsku vodu.

Davne 1377. godine i izvor Radakovica je postao kraljevski izvor, a njegova voda je postala kraljevska, jer su je do te godine pili banovi, a od te godine kraljevi.  Otud i ideja da član hora opere Narodnog pozorišta iz Sarajeva pokrene biznis i napravi punionicu Kraljevske vode. Flašu sa ambalažom na kojoj su ispisane poruke historije.

Izvor : N1 / Boca sa historijskim porukama
Izvor : N1 / Punionica smještena nadomak Bobovca izgrađena u kraljevskom stilu

Kao zaljubljenik u srednjovjekovnu Bosnu, fascinantno mu je da je Bosna u to vrijeme imala i svoje originalno pismo – Bosančicu. Imala je i autentičnu crkvu Bosansku, koja je bila pozitivna alternativa tadašnjem kršćanstvu, slično kao i sada već odavno široko prihvaćeni sljedbenici Franje Aseskog, tj. Franjevci.

“O njima mnogo govori i sam podatak da su bili samilosni i prema životinjama, te su jeli samo posno, što je po biblijskom učenju ishrana bez mesa. Iz tog perioda imamo i stećke, originalna i unikatna umjetnička djela, nedavno prepoznata i od UNESCO-a. Koja uz fascinantnu izradu u kamenu često šalju i značenjem bogate poruke, poput one na poznatom stećku s čovjekom s rukom podignutom ka nebu. Spomenuo bih i povelju Kulina bana kao najstariji poznati dokument jednog južnoslavenskog vladara”, navodi Marilović.

Uz sve ovo, Bogumili su bili poštovani na Balkanu i šire i naš prvi kralj, Tvrtko I Kotromanić, krunisan je davne 1377.

“Kraljica Katarina je u to vrijeme bila nešto poput princeze Diane u Engleskoj. Bila je izrazito humana osoba i miljenica ljudi. Stanovnici ovog kraja je i dan danas poštuju i pamte. Ona pri odlasku nije žalila za zlatom i dvorima, nego za pravim vrijednostima – za prirodnim bogatstvima svoje zemlje”, priča Marilović i poziva sve da dođu u Kraljevu Sutjesku, posjetite tamošnji franjevački samostan i uvjere se sami.

Kraljevska voda Bobovac

Kada kraljica Bosne, ističe on, zemlje s dokazano nekim od najkvalitetnijih izvora na svijetu, kaže za izvor da je poseban i da ga nigdje na svijetu neće naći, onda je on zasigurno vrijedan pažnje.

Izvor : N1 / Kraljica Katarina kao inspiracija

Govori nam da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) napravila standardizaciju kvaliteta vode. Prema toj standardizaciji, vodom za piće se smatra voda koja u sebi sadrži maksimalno 50 miligrama nitrata na 1 litar. Nitrati dolaze u vodu kroz onečišćenja uglavnom uzrokovana ljudskim faktorom. Kada se tlo, a samim tim i voda, zagadi u većoj mjeri, tj. kada u jednom litru vode nitrati pređu 50 miligrama, vodu više ne možemo koristiti za piće, niti nitrate možemo izbaciti standardnom filtracijom (filterima s aktivnim ugljem i sl.) ili prokuhavanjem vode. Ako ne pazimo na vodozaštitne zone, ta zagađenja traju decenijama.

“Po standardizaciji, potpuno čistom izvorskom vodom smatra se voda koja ne prelazi 1 miligram nitrata na 1 litar, jer toliko se maksimalno onečisti voda u prirodi odumiranjem biljaka. Izvor Radakovica ima 0,21 miligram nitrata, što je iznimno nizak nivo i višestruko ulazi u kategoriju voda s pet zvjezdica”, kaže naš sugovornik.

Naravno, dodaje, voda se dalje kategorizira kao meka, tvrda, alkalna, itd.

“Kraljevska je niskomineralizirana planinska voda uz izuzetno povoljnu pH vrijednost od 7,9 koja pomaže regulaciju kiselog disbalansa u organizmu”, ističe.

BiH masovno uvozi vodu, a bogata je izvorima

Tužna je činjenica da pored izvora i čiste vode sa kojima obiluje BiH, uvozimo mnogo više vode nego što izvozimo. BiH je vodom najbogatija u regiji i spada među vodeće države u svijetu po količinama i čistoći vode. Ali se taj resurs slabo koristi. Prema posljednim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, obim vanjskotrgovinske razmjene vode i sokova u 2020. godini vrijednosno je iznosio 204.782.241 KM. Od čega je izvoz iznosio 46.406.580 KM, a uvoz 158.375.661 KM.

Vodu, mineralne i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju najviše uvozimo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Mađarske, podaci su koje je N1 dobio od Vanjskotrgovinske komore BiH.

I naš sugovornik svjestan je da je suludo što uvozimo toliko vode kada možemo piti domaću i kvalitetnu.

“Mislim i nadam se, da ćemo prvenstveno mi koji nudimo domaću vodu naći način da budemo najkvalitetniji, najzastupljeniji i najkonkurentniji na tržištu. I da će se kupci u većoj mjeri okrenuti ka domaćim brendovima. Baš kao što je lanac prodavnica Bingo u nekoliko godina postao lider u svojoj branši. Moguće je da domaći proizvođači voda postanu dominantni u BiH, a da se potom usmjere i na izvoz”, zaključuje za N1 Majo Marilović.