AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Među četrnaest ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH za članstvo u EU, a koji su razvrstani u četiri grupe, nalazi se i reforma javne uprave. Kako je, između ostalog, naglašeno u Mišljenju, “potrebno je završiti korake u reformi javne administracije kako bi se poboljšala funkcionalnost javne administracije kroz osiguravanje profesionalne i depolitizovane javne službe i koordiniran pristup u cijeloj zemlji u izradi politika”.

Kreiranje politika

Ali, da bi se napravili odlučni koraci naprijed u okviru reforme javne uprave, neophodna je, prije svega, politička volja. Vedrana Faladžić, viša stručna saradnica za odnose s javnošću u Uredu koordinatora za reformu javne uprave, za Oslobođenje govori o tome šta je do sada urađeno u našoj zemlji na planu ispunjavanja obaveza iz Mišljenja Evropske komisije, šta još nije završeno, te gdje su najveći problemi.
– Posljednji četrnaesti, ali za nas sigurno najvažniji prioritet iz Mišljenja Evropske komisije iz 2019, bio je završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi. Vlasti u BiH usvojile su u proteklom periodu Strateški okvir za provedbu reforme javne uprave 2018-2022. godine i Akcioni plan za njegovu provedbu. Usvajanjem ova dva dokumenta potvrđen je nastavak reforme javne uprave na sistematičan i strateški način. Međutim, vlasti na svim nivoima i dalje trebaju osigurati političku podršku sistemu koordinacije reforme javne uprave. Na nivou koordinacione strukture za reformu javne uprave usaglašen je dokument Zajednička platforma o principima i načinu implementacije reforme javne uprave BiH, a koja predstavlja politički i pravni okvir za suradnju organa uprave svih nivoa vlasti u procesu javne uprave u BiH. Očekujemo da će se o njemu pozitivno izjasniti svi nivoi vlasti u BiH, ističe Faladžić.
Kako bi se osigurala profesionalna državna služba, pojašnjava dalje naša sagovornica, u propise je potrebno ugraditi načela zasluga prilikom zapošljavanja, napredovanja i otpuštanja.

image

– Primjena propisa u praksi treba biti oslobođena od političkog uplitanja. Regulatorni okvir i metodologija za izradu centralne i sektorskih politika, praćenje i usvajanje budžeta nisu usklađeni na svim nivoima vlasti. Ovo je neophodno uskladiti kako bi se osigurao djelotvoran pristup u kreiranju politike u cijeloj zemlji. Propisi i procedure nisu usklađeni, a sistemi e-potpisa još nisu interoperabilni u cijeloj zemlji, što je potrebno za efikasno pružanje usluga, rekla nam je Faladžić.
Ističe da je Evropska komisija u Mišljenju navela da sistemi e-potpisa još nisu interoperabilni u cijeloj zemlji.
– Radi se o nedostatku političke volje da Zakon o elektronskom potpisu zaživi i da se građanima BiH na ovaj način omogući da u doba digitalizacije određene dokumente, izvode, rješenja ili nešto drugo mogu dobiti putem interneta. Više problema je vezano za elektronski potpis. Jedan je neusklađenost regulative na nižim upravnim nivoima (na primjer, RS) sa zakonom na nivou BiH. A drugi je što Zakon na nivou BiH nije usklađen sa posljednjom direktivom EU o uslugama povjerenja. Postojalo je više neuspješnih inicijativa da se riješi prvi problem, ali je regulativa i dalje neusklađena. Pokušaj da se Zakon na nivou BiH uskladi sa EU direktivom je oboren u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Pitanje regulative o digitalnom potpisu se našlo kao uslov nedavnog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom i bilo jedno od spornih pitanja oko kojeg nije bilo saglasnosti iz RS-a. Dakle, ne postoji jasna politička volja svih strana unutar BiH da se uredi ni kako da se uredi ovo pitanje, kaže nam Faladžić.
O problemima usklađenosti zakonske regulative za naš list je govorio i Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH.
– Nakon usvajanja Zakona o elektronskom potpisu trebalo je više od 10 godina da se pri Ministarstvu komunikacija i prometa BiH formira i kadrovski osposobi Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca za donošenje potrebnih podzakonskih akata. Uz zaokružen zakonski okvir, praktična primjena elektronskog potpisa ima svoje izazove, kako zbog očigledne potrebe za podizanjem svijesti i sticanja povjerenja društva u sve prednosti koje elektronski potpis donosi u odnosu na vlastoručni, tako i zbog naslijeđa prošlosti u kojem kao društvo tradicionalno poklanjamo povjerenje onome što je na papiru, kaže Kutle.
Nesporna je činjenica da je sve procese usložnila i pandemija koronavirusa, koja je uticala i na rad institucija i njihovu reorganizaciju u smislu rada od kuće.


– Međutim, kada je u pitanju transparentnost njihovog rada, želim istaći da su institucije na nivou Vijeća ministara BiH, barem njih 62 koje su popunjavale naš upitnik o ispunjenosti standarda proaktivne transparentnosti, u prosjeku povećale dostupnost informacija od javnog značaja na njihovim web stranicama u odnosu na, recimo, zadnje dvije godine. I dalje imamo institucije koje nisu ispoštovale zaključke Vijeća ministara BiH iz 2018. i nisu objavile neke setove podataka. Dakle, kada govorimo o transparentnosti, mi isključivo gledamo iz perspektive implementacije 38 standarda proaktivne transparentnosti. Standardi proaktivne transparentnosti, između ostalog, podrazumijevaju omogućavanje uvida javnosti u finansijske informacije kao što su izvršenje budžeta, planovi javnih nabavki, ukupna primanja zaposlenih u institucijama BiH te niz drugih informacija od javnog značaja, rekla nam je Faladžić.

Ured u bolnici

Na kraju ove priče i u sivilu bh. svakodnevnice dolaze i lijepe vijesti. Prema informacijama koje smo dobili iz Ureda koordinatora, uskoro se očekuje primjena jednog veoma značajnog projekta od kojeg će najviše koristi osjetiti obični građani, posebno novopečeni roditelji, a riječ je o unapređenju procesa prijave novorođenčadi.
– Pilot-projekt e-bebe na kojem radi Ured koordinatora za reformu javne uprave, a koji se treba početi primjenjivati uskoro, želi da osigura budućim roditeljima lakšu prijavu novorođenih beba bez odlaska u matične urede. Projektom je predviđeno da će matičar imati svoju kancelariju u bolnici. To znači da će nakon rođenja djeteta roditelji moći odmah prijaviti bebu. Na prostoru FBiH ovo je prvi put da će se na ovaj način elektronskim putem prijavljivati novorođenčad. U narednom periodu planirano je proširenje projekta, zaključuje Faladžić.