Prijave jesu lažne, ali nisu i bezazlene: Šta stoji iza dojava o bombama?

Uznemirenost građana u više bosanskohercegovačkih gradova izazvale su užasavajuće prijetnje i dojave o postavljenim bombama u školama, tržnim centrima, pa i Općoj bolnici u Sarajevu. 

Objekti su evakuirani, a kontradiverzioni pregledi rađeni u Sarajevu, Travniku, Zenici, Bugojnu, Busovači. 

Iako su se pokazale lažnim, stručnjaci upozoravaju da se ovakve situacije moraju najozbiljnije istražiti i procesuirati, jer ovisno o motivima, umjesto lažnog prijavljivanja, ovakva krivična djela mogu se smatrati i terorističkim aktivnostima.

Korajlić: Ozbiljno pristupiti. Platforma X

– Ako se sjetimo aprila prošle godine, kada smo imali talas ovakvih dojava, vidimo da se to dešava uvijek kada se dešavaju ozbiljne stvari u svijetu. Na ovaj način nastoji se stvoriti nesigurnost u društvu i institucijama. Ovo može biti dječija igra, igra nekih kriminalnih krugova, u Zenici smo imali akciju protiv narko kriminaliteta pa se možda želi skrenuti pažnja, ali ovo izuzetno opterećuje sigurnosni sistem – kazao je za “Avaz” prof. dr. Nedžad Korajlić, šef Odsjeka sigurnosti na Centru za poslovne studije u Kiseljaku.

Kompleksne stvari

Bez obzira šta je u pitanju, dodaje Korajlić, ovakvim dojavama mora se izuzetno ozbiljno pristupiti, a osobe koje ih upućuju moraju biti identificirane i kažnjene.

– Vidio sam da je MUP KS djelo klasificirao kao lažno prijavljivanje, ali ako je motiv politički, onda može biti i terorizam. Kompleksne stvari su u pitanju i do kraja moraju biti istražene – naglašava.

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić kaže da sigurnosna praksa pokazuje da se iza ovakvih radnji često krije širi spektar razloga, od potrebe za pažnjom i imitacijskog ponašanja, pa do svjesnog ometanja rada institucija, stvaranja pritiska na određene poslovne subjekte ili procese, pa čak i testiranja reakcije sigurnosnog sistema.

Mušić: Vidljive posljedice. Platforma X

– Dojave o bombama u Sarajevu i drugim gradovima ne mogu se posmatrati kao izolovani incidenti, već kao dio šireg obrasca koji ima potencijal da ozbiljno naruši osjećaj sigurnosti u društvu. I kada su lažne, ovakve dojave kod građana, a posebno djece, izazivaju strah, nesigurnost i anksioznost, dok istovremeno stvaraju ambijent stalne prijetnje. Dolazi do značajnog angažmana policijskih kapaciteta, jer se svaka dojava mora tretirati kao stvarna. To podrazumijeva hitnu evakuaciju objekata, uspostavljanje sigurnosnog perimetra i detaljne kontradiverzione preglede, u koje su uključeni specijalizovani timovi i značajan broj službenika. Takve aktivnosti imaju svoju cijenu, ne samo finansijsku, koja se često mjeri desetinama hiljada maraka po intervenciji, nego i operativnu, jer se resursi preusmjeravaju s drugih sigurnosnih zadataka – kaže Mušić.

Krivična djela

Dodaje da su vidljive i ekonomske i društvene posljedice, te da ovakve situacije mogu dovesti do erozije povjerenja građana u sigurnosni sistem. Postupanje nadležnih organa u ovakvim situacijama je jasno definirano – svaka dojava se evidentira, vrši se procjena rizika, obavještava tužilaštvo, provode evakuacija i kontradiverzioni pregled, a paralelno se pokreće kriminalistička istraga s ciljem identifikacije počinioca.

– Upravo ta obaveza da se svaka prijetnja tretira maksimalno ozbiljno čini lažne dojave posebno problematičnim, jer zloupotrebljavaju sigurnosni sistem. Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini prepoznaje ove radnje kao krivična djela, najčešće kroz lažno prijavljivanje i ugrožavanje sigurnosti, za šta su predviđene novčane i zatvorske kazne. U težim slučajevima kazne mogu biti i višegodišnje, kod maloljetnika se primjenjuju odgojne mjere, ali ni zatvor nije isključen, a počinioci ili njihovi roditelji mogu snositi i finansijske posljedice kroz naknadu štete. Ključni problem nije samo lažna dojava, nego njihov kontinuitet i masovnost, jer takve pojave troše sigurnosni sistem, stvaraju psihološki pritisak na društvo i otvaraju prostor za potencijalne zloupotrebe u ozbiljnijim sigurnosnim scenarijima – ističe Mušić.

Avaz