Prije nekoliko godina BiH je tresla “naftna groznica”: Posljednja šansa za “crno zlato”

Prije šest godina mediji su brujali o naftnoj groznici koja trese BiH, najavljivala su se ozbiljnija istraživanja i citirala ranija o milionima barela i crnom zlatu vrijednom milijarde maraka, locirala četiri polja na području FBiH, a Vlada FBiH je u novembru 2019. godine pokrenula i aktivnosti za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na području Posavine, Tuzle i Hercegovine.

Početak pandemije koronavirusa zaustavio je dostavljanje ponuda na tada raspisani međunarodni tender, 2022. godine Federalno ministarstvo energije i industrije ove aktivnosti pokušalo je oživjeti, ali onda je sve zamrlo.

Došla korona

Istraživanja nafte i plina u BIH vršena su od perioda Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije, nakon Drugog svjetskog rata, pa i kasnije, a razlikovala su se po metodologiji, postignutim rezultatima i uloženim sredstvima, podsjeća akademik Hazim Hrvatović, jedan od najistaknutijih bh. eksperata za geologiju. Istraživanja su rađena i u okviru nekadašnjeg preduzeća za naftu u Tuzli, zatim INA-e i Energoinvesta koji su imali odobrenja do 90-tih, zatim američke kompanije „Amoko“ i „Shella“ poslije rata.

– Onda je napravljen program istraživanja nafte i plina u FBiH, koji je radio Federalni zavod za geologiju i Federalno ministarstvo industrije i na osnovu toga i odluka Vlade FBiH pokrenuta je procedura za raspisivanje koncesije 2019., ali došla je korona i na tender se niko nije prijavio. Sva istraživanja su pokazala da postoji potencijal koji je nedovoljno istražen – dodaje Hrvatović.

Hrvatović: Niko se nije prijavio na tender. Facebook

Kaže da je osnovni problem cijena takvih istraživanja, uz pitanje nadležnosti i vlasništva nad državnom imovinom, koje nikada adekvatno nije riješeno.

– Vlada FBiH je donijela odluku da je istraživanje nafte i plina od strateškog značaja za FBiH i to je ušlo u prostorne planove, ali ko će sada dati dozvolu za državnu imovinu da se buši. U isto vrijeme, živimo u vremenima kad se fosilna zamjenjuju drugim gorivima, tako da baš kasnimo – ističe Hrvatović.

Vedad Demir. Facebook

Direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir potvrdio nam je da se kompletna tehnička dokumentacija nalazi u Zavodu i spremna je za zainteresirane ponuđače.

Sljedeća runda

– Međunarodni tender raspisan je neposredno pred pojavu prvih slučajeva oboljelih od koronavirusa i zatvaranje granica, pa se desila situacija da niko ne može ni da dođe do sobe s dokumentacijom. Tehnička dokumentacija je tu, pa se sljedeća runda nadmetanja može objaviti kad Vlada odluči da raspiše tender – kazao nam je Demir.

On smatra da status državne imovine ne bi utjecao na dodjelu i realizaciju ovakve vrste koncesija.

– Ugljikovodici se eksploatišu bušotinama, tako da su to tačkasti istražni i eksploatacioni radovi, a svemu prethodi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Često je to usmjereno bušenje, što znači da se ne mora nužno bušiti baš na određenom mjestu, već se ležištima nafte može pristupiti s drugih lokacija – pojašnjava Demir.

Slaže se s ocjenom da je ovo posljednja prilika za BIH da eventualno pokuša iskoristiti „crno zlato“, koje je potvrđeno prvim istražnim radovima još prije 136 godina.

Nafta i plin potisnuti ustranu

– Svijet je krenuo u drugom pravcu, korištenjem što više obnovljivih izvora energije. Pogotovo s popularizacijom električnih vozila u prvi plan su došle kritične mineralne sirovine, kako litij tako i mangan, kobalt, nikl i grafit i sve što je vezano za proizvodnju baterija. To je naftu i plin potisnulo u stranu, ali globalna dešavanja u svijetu otvaraju možda posljednju priliku da se krene s istraživanjem i eventualnom eksploatacijom – ističe Demir.