4 252


AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

Parafrazirajući izreku predizborne kampanje Bila Klintona (Bill Clinton), čini se da se gotovo svi slažu s presudom: “To je ustav, budalo!”, kako bi objasnili zašto je Bosna i Hercegovina politički nefunkcionalna država nakon 25 godina provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Podijeli pa vladaj

Navedeno je ovo u analizi pod nazivom „BiH kao multinacionalna država: jesu li konstitutivni narodi doista srž stvari?“, koju je objavila Organizacija „The Balkans in Europe Policy Advisory Group (BiEPAG)“, a koju potpisuje Džozef Marko (Joseph Marko), profesor političkih nauka na Univerzitetu u Gracu. 

Prof. Marko analizirao je način na koji se trenutno ustavno rješenje, posebno u pogledu postojanja konstitutivnih naroda s etničkim principom formiranja vlasti, odražava na ukupne odnose u BiH.

On upozorava da Ustav BiH nije jedini koji je zasnovan na etničkom predstavljanju te da takve ustave imaju i države poput Belgije, ali čak i Italija u ustavu autonomne pokrajine Južni Tirol, te da je od samog Ustavamnogo veći problem način na koji stranke zloupotrebljavaju taj model.

– Stranke formiraju kartel moći koji upravlja BiH, ne dijeljenjem vlasti zasnovanim na međunacionalnom kompromisu i saradnji, već putem „negativnog“ konsenzusa elite prema geslu „podijeli pa vladaj“ – smatra Marko.

Zbog toga neki, kako navodi, smatraju da bi nametanje građanskog, liberalnog ustava u kojem bi važio princip jedan čovjek – jedan glas bio rješenje za ove probleme, no profesor postavlja pitanje kako bi to samo po sebi vratilo povjerenje među narodima.

– Nejasni prijedlozi za građansko-liberalne sisteme prava i društva ne uzimaju u obzir lekcije koje treba naučiti iz Sjeverne Irske, Belgije ili Kipra… da nabrojimo samo nekoliko evropskih primjera – navodi on.

Više opreza

Stoga, prof. Marko u svojoj analizi napominje da se pitanju promjene Ustava BiH treba pristupiti s daleko više opreza i uzeti u obzir specifičnosti naše zemlje. U tom cilju predlaže zanimljivo rješenje: 

– Multikulturalne i građanske stranke koje zagovaraju prevladavanje stroge etnonacionalne podjele društva mogle bi zahtijevati da se uspostavi ustavna komisija u i/ili izvan parlamenta s predstavnicima iz svih sfera društva. Utoliko bi Ustavna konvencija Republike Irske između 2012. i 2014. mogla poslužiti kao model: imala je 100 članova: predsjednika, 29 članova parlamenta, četiri predstavnika političkih stranaka Sjeverne Irske i 66 nasumično odabranih građana Irske.

Prestati ’gledati kroz prste’

Marko predlaže i drugačiji pristup Evropske unije poput prestanka „gledanja kroz prste“ bh. etnonacionalističkim strankama u slučajevima poput odbijanja reforme policije 2007. godine. Ali, i većeg pritiska civilnog društva za novi ustav koji će poštovati prava svih građana.

Avaz