Prijenos nadležnosti kao Ahilova peta Dodikove politike ili novo trnje na EU putu

Slaba tačka političkog djelovanja Milorada Dodika je proces prijenosa nadležnosti s entiteta na državu. Upravo to, kroz svoju destruktivnu politiku na nivou BiH, ovaj član Predsjedništva nastoji osporiti i usporiti, a posljedično maksimalno odgoditi put naše države ka Evropskoj uniji.

Naime, među 14 uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi dobila kandidatski status za članstvo u EU je preuzimanje određenih nadležnosti države BiH koja umjesto entiteta treba postati vrhovni koordinator.

Evropska unija konkretno traži da BiH unaprijedi institucionalni okvir kako bi se uvela klauzula o zamjeni, kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU.

To naravno smeta Dodiku i na blokadi takvih poteza gradi svoju novu strategiju destruktivnog političkog djelovanja.

Prvo NATO, a sada i EU

Dva vanjskopolitička cilja nakon izbora 2018. godine, koja su se kao prioritet nametnula pred BiH, su NATO put i EU proces napredovanja. Duže od godinu trajala je trakavica o pitanju usaglašavanja Akcionog plana za članstvo u NATO, poznatijeg kao ANP. Kao kompromisno rješenje, koje praktično znači nastavak puta ka Sjevernoatlantskom vojnom savezu potpisan je tzv. Program reformi.
“Pravi se predstava”
Dodik: Griješe oni koji misle da će Biden srediti stanje u BiH

I dok je Dodik sve vrijeme problematizirao NATO put, činilo se da saglasnost postoji makar na EU putu. Ipak, da će i taj proces biti trnovit, već je prilično jasno. Dodik u posljednje vrijeme sve češće koristi priliku da naglasi kako su sada sporna određena pitanja iz EU mišljenja, jer podrazumijevaju tzv. prijenos nadležnosti.

Opravdanje za takve stavove Dodik već postepeno nameće u javni prostor pričom o potencijalnoj ugroženosti srpskog nacionalnog identiteta. Evidentno je da je riječ o uvodnoj strategiji čelnika SNSD-a, koji će između ostalog u narednih 20 mjeseci, koliko je ostalo do općih izbora, graditi potenciranjem priče o prijenosu nadležnosti. A ko će ući u EU nego država. Entiteti kao posebno prepoznate jedinice sigurno neće.

Strah za opstojnost vlasti u RS-u

Priča o potencijalnoj ugroženosti RS-a je Dodiku itekako potrebna zbog straha od izbornog kraha, pa će pitanje RS-a očigledno dominirati njegovim političkim djelovanjem. Na taj način može pokušati stvarati koheziju biračkog tijela, koje je opozicija znatno načela na prošlogodišnjim lokalnim izborima.

Dosadašnje Dodikove poruke upravo idu u smjeru novih politizacija, blokada, uslovljavanja i prepreka svih vrsta, što će u konačnici obesmisliti kompletan mandat 2018.-2022. godine.