Prirodne nesreće u BiH: Nedostaje ljudstvo, oprema i podrška

Godinama su institucije vlasti u Bosni i Hercegovini bivale nespremne za prirodne nesreće – požare, poplave i obilne snježne padavine.

Na prevenciji se gotovo nikako nije radilo – nakon 2014. i nezapamćenih poplava ovim pitanjima su institucije vlasti počele davati više značaja, bar tako tvrde predstavnici civilne zaštite. Za ozbiljnije pripreme po uzoru na evropske zemlje – nema sluha.

Neadekvatna i zastarjela oprema, nedovoljno ljudstva i nedovoljno podrške vlasti. Onima koji rizikuju svoj život kako bi spasili tuđe. Armin Hrelja profesionalni je vatrogasac više od 20 godina i zna šta znače nadljudski napori gašenja požara pod oskudnim uvjetima.

Vatrogasna brigada Kantona Sarajevo trenutno u dežuri ima između 30 i 40 muškaraca – što je minimum snaga, nedovoljan da se odupre ozbiljnijoj nevolji.

“Potrebno je negdje oko 80 dodatnih vatrogasaca kako bismo mogli kako treba raditi one zadatke koje su pred nas postavljeni u KS, a još jedan gorući problem je taj što smo mi jedna od najstarijih vatrogasnih brigada u regiji. Prosjek starosti je negdje 47 godina. Za kratko vrijeme ćemo doći u situaciju da će jako veliki broj vatrogasaca otići u penziju i da nećemo imati vremena da naučimo podmladak“, rekao je Armin Hrelja, profesionalni vatrogasac u KS.

Ali kada je novac u pitanju, s vlastima je teško pregovarati.

“Jedna prosječna plata ministra iznosi oko 3.200 KM sa paušalima, koji iznosi dvije osnovice, plus topli obrok plus prijevoz plus razni dodaci u zavisnosti od učešća u komisijama, a plata običnog vatrogasca koji po sistematizaciji pripada platnom razredu 2.7 viši referent u Zakonu o plaćama u KS iznosi oko 950 maraka“, izjavio je Elvis Zornić, Sindikat službenika i namještenika KS.

Ipak viši nivoi tvrde, situacija se popravlja. Federalna civilna zaštita sarađuje s državnim Ministarstvom sigurnosti. Prekograničnim sporzumima osigurali su dodatnu opremu. Biće raspoređena vatrogasnim brigada u mjestima koja su najčešće ugrožena požarima. Ali jasno je da bez ljudi – najbolja oprema ne vrijedi.

“Morat ćemo mnogo toga uložiti u osposobljavanje naših vatrogasaca u edukaciju obrazovanje pa smo donijeli određene uredbe kako da neke srednje škole imaju odgovarajuće smjerove za vatrogasce pa da to može biti ili kroz redovno školovajne ili kroz neko vanredno školovanje odraslih“, kazao je Fahrudin Solak, direktor FUCZ.

Zbog toga što strahuju od svake obilnije kiše, što ozbiljniji snijeg parališe naselja, ali i čitave gradove – što zbog nedostatka ljudi i opreme požari divljaju. Građani krive one koji raspolažu njihovim novcem.

Sezona je požara, a pet od sedam helikoptera Oružanih snaga BiH, koji mogu biti značajna podrška na terenu – nisu u funkciji.

N1