3cfb4912995a22d26b6558d73f0a4ebd
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti

Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, virusni je imunolog duže od desetljeća u Centru za imunologiju “Helmholtz” u Braunschweigu u Njemačkoj.

Sa rođenim Riječaninom, čija su uža specijalnost imunitet i hronične infekcije, razgovarali smo o koronavirusu, sigurnosti vakcina i ko ih ne bi trebao primiti, novim sojevima, koliko je zaista izvjestan četvrti val zaraze o kojem naučnici sve više govore, kada možemo očekivati kraj pandemije…

Druga je godina kako smo u pandemiji izazvanoj SARS-CoV-2. Kakva su Vaša predviđanja, hoćemo li se ovog virusa riješiti do kraja ove godine ili se trebamo naviknuti na život s njim?

– Nisam siguran da li ćemo ga se uspjeti riješiti baš do kraja ove godine, ali vjerujem da će to biti u dogledno vrijeme. Mišljenja sam da ćemo virus pobijediti onog trenutka kada dovoljno ljudi bude procijepljeno, čime ćemo suzbiti njegovo širenje. Da li će to biti do kraja ove godine zavisi o puno faktora, npr. koliko će brzo vlade zemalja nabaviti vakcine. U Hrvatskoj je situacija povoljnija nego u BiH, jer je Hvratska članica Evropske unije, pa ima mogućnosti doći do nekih vakcina, ali s druge strane ima i ograničenja, jer mora djelovati u okviru EU i pravila koja su zadana. Predviđam da ćemo u roku od nekoliko godina na ovu pandemiju gledati u retrovizoru.

U BiH je do ovog trenutka stiglo oko 200.000 vakcina, nešto putem COVAX mehanizma, ostatak iz donacija. U narednim mjesecima, prema najavama nadležih vlasti, možemo očekivati veće pošiljke. Koliko bi, po Vama BiH trebala vakcinisati stanovnika kako bismo što spremnije dočekali jesen?

– Ono što je pristiglo dovoljno je za vakcinaciju 100.000 stanovnika, jer se svaka vakcina daje u dvije doze. Nakon vakcinacije zdravstvenih radnika, nadležne institucije trebaju znati koliki je postotak ljudi iznad 70 godina života i prvo krenuti sa vakcinacijom te populacije, a potom i onih koji su, zbog svoje struke, izuzetno izložena infekciji, poput vozača, policije, radnica u trgovinama, prosvjetnih radnika, odgajateljica u vrtićima, te drugih uposlenika…, koji se dnevno, zbog posla kojeg obavljaju, susreću sa stotinama ljudi. Njih bi trebalo što prije vakcinisati.

Stručnjaci ovih dana sve više govore o novom, četvrtom valu koji bi nas mogao zadesiti na jesen, i da će tada biti posebno opasan brazilski soj virusa, čak i za one koji su preboljeli COVID-19.

– Mi još uvijek ne znamo, i to treba naglasiti, jer nema kvalitetnih informacija dovoljno, na koji će se način virus ponašati u jednoj populaciji koja je procijepljena. Mi to ne znamo jer do sada nismo mogli steći takva iskustva pošto nemam puno takvih populacija gdje je 70-80 posto ljudi već procijepljeno, pa da onda možemo pratiti šta se tamo dešava. Jedina iznimka je možda Izrael koji je blizu te brojke i gdje do sada nije primijećeno da dolazi do proboja novog virusa koji je još virulentniji i koji se među vakcinisanim širi. No, sve to skupa treba uzeti sa zrnom soli. Možda će se stvari promijeniti u roku od nekoliko mjeseci, ali za sada nema indikacija da se u jednoj procijepljenoj populaciji virus na sličan način ponaša kao što se ponašao u populacijama koje su prirodno prokužene.

Treba zapamtiti, u Brazilu se taj soj razvio baš zato, jer je u gradu Manausu, odakle je sve krenulo, evidentiran izuzetno visok postotak prokuženosti. Tamo je više nego svaka druga osoba bila pozitivna na COVID-19, ali većina njih je infekciju “prehodala”, odnosno imali su relativno blag oblik bolesti. Zato su imali relativno niske titraje antitijela. Nakon vakcinacije ti titrjaji antitijela su viši, što nam daje nadu da će virus, nakon vakcinacije, biti pobijeđen i da nove varijante neće imati takvo djelovanje kao do sada.

Normalno je da virusi mutiraji, pa tako i ovaj koronavirus. No, čini se da svaka mutacija produžava trajanje pandemije. Šta je jedan mutirani soj (indijski soj B.1.617) sposoban napraviti najbolje pokazuju vrlo potresne slike koje su ovih dana iz Indije otišle u svijet. Kako će se, po Vama dalje odvijati ova situacija kada je riječ o novim sojevima?

– Virus nema beskonačne mogućnosti prilagodbe. Sve te mutacije dešavaju se uvijek iznova na istim mjestima. Kad sve skupa zbrojite, tu nema više nego četiri, pet mjesta na kojima je virus mutirao. Mutacije koje su prisutne u brazilskom soju identične su onima u Južno Africi. U indijskom soju od dvije mutacije jedna je upravo ona koja se dešava u druga dva virusa koja sam spomenuo. Drugu mutaciju koja se dešava u indijskom soju već smo također vidjeli u soju koji se pojavio u Kaliforniji. Kada razvijemo dovoljno dobrog znanja o toj kolekciji mutacija do kojih može doći, bit ćemo u stanju napraviti polivalentne vakcine koje će u sebi sadržavati kombinacije svih tih mogućih mutacija. To neće biti više od tri, četiri različite varijante koje će biti napravljene skupa, što će u znatnoj mjeri, ako ne i možda čak u potpunosti, onemogućiti virusu da dalje mutira i da izbjegava imunološki nadzor. Sve govori u prilog da idemo u tom smjeru. Moderna upravo razvija takve nove mRNA vakcine koje su temeljene na nekima od novih sojeva. Optimist sam!

Hoće li se vakcinacijom pandemija dugoročno obuzdati ili će koronavirus ostati trajno prisutan među nama, pa ćemo se, kao i protiv sezonske gripe, svake godine trebati vakcinisati?

– Mislim da nećemo, toga sam se dotakao i u prethodnom odgovoru. Koronavirus mutira, ali ne onom brzinom kao virus gripe. Mislim da ćemo SARS-CoV-2 moći iskontrolirati uz polivalentne vakcine i da tu neće biti sazonske vakcinacije. Bit će to vakcina koja će biti uvrštena u kalendar vakcinacija.

Kada ste pomenuli kalendar vakcinacija, BionTech i Pfizer ovih dana zatražile su od Evropske agencije za lijekove (EMA) dozvolu da se odobri vakcina za djecu. Zanimljivo, do sada nije bilo govora od toj populaciji stanovništva. Kada će se djeca moći vakcinisati i koja bi to bila donja dobna granica?

– Da, Pfizer je već krenuo sa testiranjem, imaju izuzetno dobre rezultate vakcinacije djece u pubertetu. Nastavljaju dalje sa sve mlađom djecom. Na kraju imaju plan završiti sa studijom kod šestomjesečne do dvogodišnje djece. Kad budemo vidjeli da to funkcionira, a vjerujem da su šanse dobre, onda će vakcina protiv COVID-19 biti dio kalendara vakcinacija. Na sličan način riješili smo se i ospica koje su daleko infektivnije od COVID-19, ali smo ih vakcinom uspjeli pobijediti.

Posljednjih mjeseci digla se velika prašina oko AstraZeneca vakcine. Utvrđeno je kako ona kod određenog broja ljudi može izazvati krvne ugruške. Stručnjaci umiruju javnost i kažu kako su prednosti vakcine ipak daleko veće od eventualnih štetnih posljedica. No, mnogi su uznemireni, a nisu ni rijetki slučajevi da ljudi odbijaju tu vakcinu.

– Mislim da se digla “bura u čaši vode”. U osnovi radi se o nuspojavama koje mogu biti ozbiljne i uzrokovati krvne ugruške. No, treba pogledati koliko je to često, a kad pročitate onda vidite da se to dešava kod jedne žene na 100.000 slučajeva. Kad se koncentrirate na mlađu populaciju onda se može kazati da je to jedan na 30.000 slučajeva. Kod mušakaraca je to jedan na 500.000 slučajeva. Nakon svega postavljam pitanje – koje su šanse da se to nekome od nas desi!? Odgovor je – vrlo niske! S druge strane, kad pogledamo – kolike su šanse da te iste ugruške, koji su smrtonosni, dobijemo kad se inficiramo, i ne samo to, jer oboljeli imaju i niz drugih zdravstvenih problema, onda je porediti ta dva rizika zaista smiješno. Istakao bi da nikako ne znači da će svako onaj ko dobije tu komplikaciju i umrijeti. Radi se o vrsti ugruška (nuspojava nakon vakcine) koju treba na određen način liječiti određenim antikoagulasnima.

Jeste li se Vi vakcinisali i kojom vakcinom?

– Nisam, ne zato što ne želim, nego zato što nisam došao na red. Ne radim direktno u laboratoriji, moji studenti i laboratorijski tehničari koji tamo rade, primili su vakcinu, a ni po starosti nisam u prioritetu, jer sam ispod 50 godina života. Na spisku sam za vakcinaciju, čekam poziv. Vacinisat ću se onom vakcinom koju mi ponude. Kako u Njemačkoj trenutno stvari stoje, mlađima od 65 godina ne daje se AstraZeneca vakcina. No, i da mi je ponude, ne bih odbio.

Puno je pitanja i oko toga – ko sve smije primiti vakcinu protiv COVID-19. Mnoge koji imaju autoimune bolesti zanima – smiju li primiti vakcinu? Također i oboljeli od malignih bolesti.

– U osnovi ne postoji razlog zbog kojeg oboljeli od autoimunih bolesti ne bi trebali primiti vakcinu. Kod osoba sa malignim bolestima te kod onih koji imaju oslabljen imunološki sistem (transplantirani pacijenti na imunosupresivnoj terapiji) problem je u tome, ne toliko da oni ne smiju biti vakcinisani, nego zbog lijekova koji im potiskuju imuni sistem da onda ta vakcina neće biti dovoljno djelotvorna. Zbog toga je savjet stručnjaka da osobe iz okruženja takvih ljudi prime vakcinu čim prije jer mogu poslužiti kao odbrambeni zid oko osobe kod koje vakcina nije djelotvorna.

Trebaju li se oni koji su prebolovali COVID-19 vakcinisati?

– U osnovi je dobra stvar da se vakcinišu, pa barem prvom dozom ako zemlja trenutno nema dovoljan broj vakcina.

Mogu li se oni koji su primili dvije doze vakcine zaraziti i prenositi virus na druge?

– Teoretski je moguće i da se osoba, koja je primila dvije doze vakcine, zarazi. To je ono što smo naučili iz kliničkih studija, jer nijedna vakcina nije sto posto efikasna u zaštiti, ali jeste 90 ili 95 posto. To znači da se od svakih 10 ili 20 ljudi koji bi se inače inficirali, sada inficira samo jedan. Svako ko je vakcinisan treba shvatiti da postoji minimalan rizik da se ponovo inficira. Ako taj rizik smanjimo za jedan faktor od 10 ili više, onda nam to isto tako govori da je to jedna epidemija koja ustvari više nema kamo nego mora ići na dolje.

Evropska agencija za lijekove (EMA) još nije priznala kineske i rusku vakcinu. No, njima se vakciniše stanovništvo diljem svijeta, pa i u BiH. Kakvo je Vaše mišljenje o tim vakcinama?

– Kineska vakcina postoji u više oblika. Imamo CanSino, Sinovac, i to uopće nisu iste vakcine. Neke od njih djeluju kao adenovirusne vakcine, dok su druge umrtljeni virus. Treba razlikovati o kojoj vakcini govorimo. Ruska vakcina Sputnik V, po onome što su oni napisali, ne razlikuje se od Johnson & Johnson vakcine, osim u tome što u drugoj dozi dobija još jednom taj adenovirus – V, a to je ona vakcina koja je prisutna u kineskoj CanSino. Što se efikasnosti tiče, mislim da bi ruska vakcina po nuspojavama i efikasnosti trebala biti rame uz rame sa AstraZeneca ili Johnson & Johnson. Razlog zašto se tim vakcinama ne vakciniše stanovništvo EU u tome je što su proizvođači bili manje transparentni u svojim rezultatima i nisu pratili onu vrstu standarda koji se očekuju od proizvođača u EU i SAD-u. Ukoliko urade svoj domaći zadatak imaju šansu da dobiju odobrenje i u EU ako naravno, dokažu da njihove vakcine imaju određeni profil kada je riječ o sigurnosti i efikasnosti.

Kakvo je trenutno stanje u Njemačkoj? Prema informacijama koje stižu, zemlja je u nekoj vrsti lockdowna.

– Moglo bi se reći da je na snazi neka vrsta lockdowna, ali ljudi i dalje idu na posao javnim prijevozom, trgovine su uglavnom otvorene. Na šišanje se može otići sa negativnim antigenskim testom. Rekao bi da je na snazi lockdown koji nimalo ne liči na onaj kakav smo imali prije godinu. Brojke novozaraženih su i dalje visoke politika na neki način pokušava tvrditi da oni nešto poduzimaju i čine. No, država je u predizbornoj godini i političari se ne usuđuju uvesti mjere koje bi bile oštrije od trenutnih. Strah ih je da bi u protivnom neke ekstremne desničarske stranke poput AfD-a mogle krenuti sa populističkim tezama poput one da se “ljudima ne dozvoljava da zarade svoj hljeb”. Zbog toga na snazi je “blesava paraliza” u kojoj umjesto da napravimo nešto što je potrebno i da traje relativno kratko, brzo i efikasno, mi ustvari imamo truli kompromis koji traje i traje. Jasno je da je ljudima svega dosta, jer ne mogu u kafić, restoran, kino, teretanu… Već šest mjeseci imamo visoke brojke, nauka je dala preporuke kako da se one potisnu, ali politici to ne paše. Kad imate političare koji razmišljaju o idućim izborima, a ne o idućoj generaciji, onda, rekao bih, imate jedan vrlo ozbiljan problem u društvu – zaključio je Čičin-Šain u intervjuu za Faktor.