Prof. dr. Tihić objasnio koliko često SARS-CoV-2 mutira i mogu li mutacije biti otporne na vakcinu

U Velikoj Britaniji otkrili su više od hiljadu slučajeva zaraze novim sojem koronavirusa i to, prema tvrdnjama stručnjaka, nije prvi put da SARS-CoV-2 mutira.

No, ono što sve sada zanima jeste – može li se dogoditi neka mutacija koja će biti otporna na vakcine protiv COVID-19, koje su u završnim fazama kliničkih i farmakoloških ispitivanja!?

Prirodni fenomen

Prema riječima prof. dr. Nijaza Tihića, specijaliste mikrobiologije i parazitologije i načelnika Zavoda za mikrobiologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, prema dostupnim izvještajima naučnika koji su provjeravali mutacije novog koronavirusa, one neće utjecati na imunološki odgovor kojeg trebaju proizvesti vakcine.

– Kod SARS-CoV-2 mutacije se događaju svakodnevno. Ono što treba znati jeste da su mutacije kod mnogih virusa uobičajene kao prirodni fenomen. Mutacije se događaju i u slučaju kada se pronađu antivirusni lijekovi, što je karakteristika kod virusa HIV-a i hepatitis D. Za sada kod SARS-CoV-2 još nemamo taj farmakološki pritisak i mutacije nastaju kao prirodan fenomen – objašnjava Tihić.

Određeni broj mutacija i genetskih promjena dovodi do toga da se, kaže Tihić, virus mijenja.

– To znači da je ona varijanta virusa, koja se početkom godine počela širiti svijetom iz kineskog Wuhana, doživjela određene promjene, i sada nije ista svugdje u svijetu. No, valja istaknuti da mutacije nekad mogu jednostavno nestati, odnosno ne zadrži se u populaciji, ali mogu i preživjeti te ovladati jednim regionom – dodaje Tihić.

No, ono što virusologe zanima jeste – da li takve mutacije doprinose bržem širenju virusa!? Tihić kaže da u ovom trenutku ne postoji dokaz da se mutirani soj SARS-CoV-2 lakše prenosi u populaciji u Južnoj Engleskoj gdje je on ovih dana otkriven.

– Imali smo i slučaj iz Španije odakle se mutirani virus prenio u jedan dio Engleske i zbog toga što se radilo o novoj varijanti, postao je dominantan, ali ne zbog toga što se brže širio, i to je, rekao bih, jedna karakteristika tih mutacija. Druga karakteristika, koju bi mutirani virus mogao dobiti, jeste da izazove teže oblike oboljenja, što također nije utvrđeno ni u Engleskoj ni u drugim područjima gdje je on otkriven – naglašava Tihić.

Kolektivni imunitet

Treći aspekt koji je, kako kaže mikrobiolog, izuzetno važan jeste – da li mutacija, jedna ili više njih, može doprinijeti da virus izbjegava imuni odgovor, prvo naš prirodni, a drugo onaj kojeg ćemo stvoriti vakcinacijom!?

– Vakcine koje su u završnim fazama ispitivanja proizvodit će protein koji se nalazi na površini virusa, odnosno molekule koje su na površini virusa, preko kojih se on vezuje za receptore na našim ćelijama. Prema dostupnim podacima, postoje mutacije koje se vezuju za tzv. S-protein, ali prema uvjeravanju naučnika, koji su provjeravali mutacije, za sada ne trebamo biti zabrinuti – naglašava Tihić.

Na pitanje, znači li to da mutacije koje su do sada otkrivene, neće proizvesti izbjegavanje imunološkog odgovora, Tihić kaže da se očekuje potpuna efikasnost vakcine protiv COVID-19.

– Naravno, u budućnosti, jer virus stalno evoluira, ne možemo sto posto biti sigurni da neka od mutacija neće biti toliko ključna, da će virus promijeniti strukturu proteina i ponovo izazvati infekciju. No, mi idemo ususret masovnoj vakcinaciji kako bismo stvorili kolektivni imunitet i bili spremniji na eventualno takve scenarije u budućnosti – kazao je Tihić.

Faktor.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE