Portal 072info

Prof. Milenko Karović, prvi čovjek Omladinskog hora Zenica: Neovisnost bitnija od novca

Mi smo imali izvjesne pomoći u ranijem periodu, tačnije do prije pet godina i to u vidu jednokratnih pomoći. Nikad nismo bili na budžetu za ove 23 godine.

Omladinski hor Zenica je jedna zanimljiva institucija koja opstaje već 23 godine. Pod dirigentskom palicom Milenka Karovića, profesora zeničke gimnazije, koz hor je prošlo 2.284 mladih ljudi. Nastupali su u mnogim dijelovima Evrope, bez ičije pomoći, a o svemu šta su uradili od osnivanja do danas razgovarali smo sa voditeljem hora.

• Omladinski hor uradio je puno toga lijepog i kvalitetnog u ove 23 godine?

– Da, sve to smo sami stvorili uz pomoć izvjesnog broja ljudi čiji doprinos nije zanemarljiv. Hor se mijenjao od ženskog do mješovitog hora 1996. godine, kada je nastala prva “Carmina Burana”. Poslije toga imali smo puno koncerata i van granica BiH. Nastupali smo u Italiji čak deset godina zaredom, zatim Njemačkoj, Luksemburgu, Norveškoj, Švedskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Srbiji… Puno smo putovali, ali ne zato što ga je neko volio ili što je to neko sređivao zato što smo mi iz Bosne, nego zbog našeg kvaliteta. Većinom su kontakti ostvarivani nakon što su preko interneta saznali za nas, čuli kvalitet hora u izvedbama i vidjeli naš propagandni materijal. Zadnja turneja koju smo uradili povodom 20 godina od genocida u Srebrenici vjerovatno nam je i najupečatljivija.

Pjevali smo u Oslu, u sali gdje je dodijeljena Nobelova nagrada. Svi iz norveške vlasti su prisustvovali, kao i naš premijer Denis Zvizdić. Imali smo gošću, glumicu Selmu Ćosić koja je bila narator u dijelu gdje smo kombinovali naratorstvo i samu kompoziciju. Gospodin Borut Pahor, predsjednik Slovenije, bio je pokrovitelj nastupa u Mariboru. Tamo su skupina žena Mariborke odradile sav posao, na čemu im javno zahvaljujem. Taj koncert je bio 2. jula sa Mariborskom filharmonijom.

Koncertu je priusustvovao i visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, koji je došao u privatnom aranžmanu da čuje hor i da vidi kompozitora Đelu Jusića, koji je i sam dirigovao. Poslije toga smo 18. jula radili “Srebrenički inferno” na glavnom gradskom trgu u Zenici i to je bilo zaokruženje sa nastupima ove godine. Sada radimo na drugim turnejama: Podgorica, Novi Pazar, a postoji mogućnost i za nastup u Bruxellesu. Radimo i na projektu klasične muzike koja je dijelom rađena u nekom zabavnijem aranžmanu. Trebali bi učestvovati novi mladi solisti.

Novi mladi ljudi

• O kojim solistima je riječ?

– Imali smo Melisu Hajrulahović, pa Dženanu Mustafić, zatim Mirzu Hrustanovića, Ivana Jelića, Alena Seferovića, koji je dao isto tako veliki pečat u solističkom dijelu. Ostali su Kanita Alić, koja je iskusni solista iako je mlada po godinama i maestralni 20-godišnji Ajdin Huskić, a pojavili su se novi solisti Amila Heralić, Merima Mustafić i Ermin Aščerić.

• Kakva je budućnost hora?

– Zaboravio sam reći da je godišnji koncert sa kraja decembra prebačen za kraj marta zbog nekih vremenskih uvjeta jer pozorište nema grijanja, a ja ne želim da se publika koja dođe na naš koncert smrzava. Planiramo da ponovo radimo jedan mjuzikl, ali to treba tek da osmislimo da ne bude sličan onome što smo radili sa pokojnim Sulejmanom Kupusovićem. Ja sam izuzetno poštovao tog čovjeka koji je sve što bi uzeo u ruke uradio sa velikim sjajem. Budućnost ovog hora je velika zato što su ušli novi mladi ljudi. Svi prvi soprani, osim Amile Heralić, učenici su srednje škole. Imamo puno velikih talenata koje niko neće da pogura. To se i sada dešava sa dodjelama donacija zato što smo neovisni. Jednostavno, nemaju sluha jer ne pripadamo nikom. Sve se svodi na tome da ostanemo institucija koja će biti neovisna, u koju politika ne može da uđe.

• Bili ste predsjedavajući Općinskog vijeća Zenice i član Glavnog odbora Stranke demokratske akcije BiH, u tom momentu najjače stranke u našoj zemlji. Neshvatljivo mi je da niste imali dodatni vjetar u leđa u finansijama zbog toga?

– Ono što smeta drugima je naša neovisnost. Ja sam bio u politici kao jedinka, kao Milenko Karović. Ne kao profesor, ne kao dirigent ili osnivač hora. Uvijek sam u životu razdvajao posao od privatnog. Hor je moj posao koji je stručan i ono za šta sam se školovao. A politika je nešto što se uzgred desilo. Mi smo imali izvjesne pomoći u ranijem periodu, tačnije do prije pet godina i to u vidu jednokratnih pomoći. Nikad nismo bili na budžetu za ove 23 godine. Imali smo jednokratne pomoći od bivšeg i sadašnjeg premijera u Kantonu Miralema Galijaševića. Isto tako i od bivšeg federalnog ministra kulture Gavrila Grahovca. Sada se dešava nešto drugo na sceni. U četiri godine vladavine SDP-a hor je jednostavno blokiran. Nismo ni fening dobili zato što neki ljudi iz vlasti gaje animozitet prema dirigentu Omladinskog hora. To je meni nepojmljivo jer vodim mlade ljude i ne može odnos sa jedinkom uticati na čitavu organizaciju. Četiri godine smo bili na ivici opstanka, ali pošto smo kvalitetni puno nas zovu, pa malo i zaradimo i uspjeli smo opstati. Političari će se uvijek mijenjati, ali će Omladinski hor ostati ono što je – organizacija kulture mladih kojim se ja dičim.

Optimista

• Šta je sa Gradom Zenicom?

– Pet godina nismo fening dobili od Grada Zenice. I opet ono što sam sad govorio, zbog animoziteta prema čelniku Omladinskog hora. To je ono što me čini tužnim, jer gdje god smo otišli, uvijek smo govorili da smo iz Zenice, da smo zenički hor, da pripadamo ovom gradu, da su tu sve zenička djeca. Ali, svakom na obraz. Sve će to doći na svoje. Ja sam optimista, kvalitet koji hor posjeduje ipak će prevagnuti na račun sujeta pojedinaca.

• Stranke su se promijenile na federalnom nivou, ali politika prema vama nije. Zbog toga ste najavili protestno pismo ministrici kulture…

– Postavlja se pitanje ko se to bira na mjesto bitno za razvoj kulture i sporta? Odluka da se ne pomaže neovisnim organizacijama koje nisu na budžetu, koje zavise i od te aktivnosti, ali koji su transparentni ide na obraz njima. Iza nas vazda ostane CD ili DVD ili se prikaže snimak koncerta na državnoj televiziji. Ali, to im nije dovoljno pa su nas ponovo izostavili. A neke organizacije koje imaju i po pet miliona maraka, dobiju i tu, a da ne govorim da dobiju i organizacije koje nemaju nikakvog značaja za kulturu. Ne žele pomoći mladim ljudima da ostaju ovdje i da kvalitet onoga što se zove kultura u BiH pokažu na adekvatan način. Zato upućujem protestno pismo gospođi ministrici.

Protestno pismo

            “Udruženje muzičke omladine Omladinski hor upućuje ministrici i njenim tajkunima protestno pismo jer ono što je učinjeno je bez presedana. Konkurs za dodjelu sredstava za organizacije koje utiču na izgradnju kulturnog miljea BiH a koje su neovisne i nestranačke i ne pripadaju konkretno niti jednom konstitutivnom korpusu trebaju imati prednost jer ove organizacije nisu budžetski korisnici, a ove aplikacije su jedini izvor za njihovo djelovanje. Hor kontinuirano radi od 30. septembra 1992. kada je osnovan u Župi Sv. Ilije u Zenici, pa sve do danas. Doprinos razvoju kulture ovog ansambla u BiH se ogleda u velikim koncertima kao što su Mesija, Carmina Burana, Stabat Mater, zatim vjerski koncerti sve tri konfesije, kao i postavka prvog mjuzikla u BiH pod nazivom Night Fever, redatelja Sulejmana Kupusovića, kao i Srebrenički inferno. Iz ovoga možete vidjeti o kakvoj instituciji se radi. Pored toga, hor uvijek ima 100 članova. To su mladi ljudi koji kroz ovu instituciju dobijaju kulturnu naobrazbu i kada odu postaju članovi drugih horova, solisti poznatih muzičkih kuća. Draga ministrice, imam osjećaj da to mjesto koje obnašate vam ne pristoji jer se ne snalazite i ne razmišljate šta su idejni ciljevi ovakvih aplikacija. Ovakvim radom najmanje doprinosite razvoju kulture i vaspitanju omladine koja zbog ovakvog načina rada vas iz vlasti bježi iz ove zemlje tražeći sebi mjesto pod suncem. “Draga” ina ministrice zar vas nije stid i sramota da sebe pogledate u ogledalo”, S poštovanjem, osnivač i dirigent Milenko Karović.  

 

oslobođenje.ba

Podijelite članak