Profesor Ismet Velić: Da se djelovalo u skladu s Dejtonom, ne bismo ni imali toliko odluka visokog predstavnika

Nakon što je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) potvrdio odlazak s dužnosti, zvaničnici RS pokrenuli su intenzivnu kampanju, koja traje i tokom vikenda, najavljujući zahtjeve za ukidanje njegovih odluka. Dok se jedni u svojim izjavama fokusiraju isključivo na odluke Šmita i njegovog prethodnika Valentina Incka (Inzko), drugi očekuju poništavanje svih “antidejtonskih odluka” svih visokih predstavnika koji su, kako su pažljivo izbrojali, intervenirali u 913 slučajeva od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas.

– Ta inicijativa ili zahtjev, kako god je nazvati, postavljena je vrlo problematično i diskutabilna je. Da smo imali situaciju da se djelovalo u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, u skladu s Ustavom i propisima koji su na snazi, onda ne bismo ni imali toliko odluka visokog predstavnika. To je često bio rezultat neophodnosti da se djeluje – kazao je za “Avaz” profesor na Pravnom fakultetu u Zenici i bivši državni pravobranilac, Ismet Velić.

Kada je riječ o stavljanju van snage pojedinih odluka, moraju se imati u vidu način, razlozi i ovlaštenja za njihovo donošenje.

– I za stavljanje van snage moraju se ispoštovati sve pretpostavke. Mora biti odgovarajuće tijelo s nadležnostima, da bi stavilo van snage određenu odluku. Ovdje su bili uključeni različiti forumi, i međunarodni, i domaći. Značajan broj odluka visokog predstavnika kasnije su državni i entitetski parlamenti potvrdili. Tako su sami donijeli zakone koje je nametnuo visoki predstavnik. Da bi se stavili van snage neophodna je intervencija parlamenata. Za određeni broj odluka imamo konkretne situacije da su same odluke, problemi ili ono što je dovelo do njihovog donošenja, bili predmetom rasprava Ustavnog suda BiH. Stavljani su van snage propisi, imamo veliki broj odluka koje se tiču državne imovine ili drugih pitanja, a koje su donesene od NSRS. One su potom bile predmetom preispitivanja na Ustavnom sudu, pa je utvrđeno da su bile protivne Ustavu BiH – ističe profesor Velić.

Dodaje da je kod velikog broja odluka institucija RS bilo sasvim očito da su suprotne generalno uspostavljenom, važećem pravnom poretku u BiH.

– Prema tome, zahtjevi za preispitivanje ili stavljanje van snage odluka visokog predstavnika su u potpunosti nerealni i neosnovani. Zahtjev postavljen na ovaj način ne vidim mogućnost da bude riješen, pa čak ni ozbiljno tretiran. Ako bi se nadležna institucija time bavila onda bi došla do zaključka da su određene odluke bile posljedica neophodnosti da se djeluje na ono što je prethodilo. A prethodilo je to da je od strane institucija RS bilo slučajeva donošenja neustavnih odluka, odluka suprotnih Dejtonskom sporazumu ili su neke čak dovodile u pitanje daljnju egzistenciju tog sporazuma. U slučaju državnih obilježja, registarskih tablica, valute, osnivanja državnih institucija, radi se o zakonima koji su usvojeni u PS BiH i to nikako ne bi moglo bez Parlamenta – kaže profesor Ismet Velić.

avaz