Profesor Lojo o klizištima: Nelegalna sječa šume i “recept za katastrofu”

Profesor Lojo o klizištima: Nelegalna sječa šume i “recept za katastrofu”

Bosnu i Hercegovinu su jučer pogodile poplave koje su nanijele značajne štete, a nakon što se voda povukla u većini bh. općina ostao je strah od klizišta.

Predsjednik Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH i profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Ahmet Lojo za Radiosarajevo.ba kazao je da nelegalna sječa šume i uništavanje šumskog fonda definitivno ima značajan uticaj na poplave.

Profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Ahmet Lojo - undefined
FOTO: Screenshot: Profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Ahmet Lojo

„Ipak ovo nevrijeme i ova količina vode prevazilazi mogućnosti apsorpcije šumskih sistema. Velike količine padavina u kratkom periodu ne može zaustaviti nikakva šuma. Ali, naravno, može ublažiti posljedice. Nelegalna sječa svakako jeste problem i, što je bitnije, ova negativna praksa podstiče pojavu klizišta“, pojasnio je Lojo.

Dodao je da se to najbolje vidi na primjeru naše države, jer u mjestima gdje je masovno prisutna nelegalna sječa i imamo najveći broj klizišta.

„Za ove poplave ne može biti samo kriva nelegalna sječa, problem je mnogo dublji od ovog. Ali, svakako tamo gdje imamo više sječe imamo i više negativnog posljedica poplava. Erozija zemljišta je poseban problem, to je čak veći problem od samih poplava“, kazao je Lojo.

Prema njegovim riječima, mnogo je faktora koji utiču na pojavu klizišta.

„Neka zemljišta su pogodnija za nastanak klizišta i ako se na njima još ukloni šuma onda je to recept za katastrofu. Dakle, kvalitetnije upravljanje šumskim fondom doprinijelo bi smanjenju negativnih posljedica od poplava i klizišta“, naglasio je Lojo.

Dodao je da je evidentno kako naše društvo nije pristupilo prevenciji ovog problema.

„Mi o poplavama govorimo kao o nekoj pojavi za koju postoji nekakav krivac, a pritom ne činimo ništa da to promijenimo. Prevencija je ključna, među tim preventivnim mjerama je i zaustavljanje nelegalne sječe šume, ali i iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta. Čak i legalno krčenje šume na privatnom posjedu može imati negativne efekte. Zaključak je da BiH ovom problemu ne pristupa strateški, a posebno u Kantonu Sarajevo koji se suočava s velikim brojem klizišta s kojih je šuma odavno nestala“, istakao je Lojo.

Radiosarajevo.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE