Proizvodnja organske hrane i dalje skromna: Uglavnom gajimo ljekovito bilje i bobičasto voće

U periodu od 2013. do 2016. godine znatno se povećala površina za uzgoj organskih usjeva u Bosni i Hercegovini – sa 292 na 659 hektara ili za 126 odsto, podaci su iz „Godišnjeg izvještaja iz oblasti poljoprivrede BiH za 2017“.

Vrijednost izvezenih organskih proizvoda iz BiH u inostranstvo lane je iznosila četiri miliona evra, što je u poređenju sa vrijednošću izvoza iz 2016. za 14 odsto više, dok je u poređenju sa 2015. izvoz prošle godine  udvostručen. Države u koje pretežno izvozimo organske proizvode su Njemačka, Holandija, Danska, Italija, Švedska i Švajcarska.

Piše: Maja Bašić, Srpskainfo

Riječ je o oblasti koja se bazira na visokom poštovanju ekoloških standarda putem racionalnog korištenja prirodnih resursa, upotrebe obnovljivih izvora energije i zaštite životne sredine.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa saopštili da je, iako u BiH postoje prirodni resursi koji su pogodni za razvoj organske proizvodnje, broj proizvođača koji se njome bave mali, a količina proizvedene organske hrane u odnosu na konvencionalnu proizvodnju  skromna.

– U FBiH ima oko 70 organskih proizvođača, ali ne postoji nijedna sertifikovana organska stočarska farma, a dvije su u fazi konverzije. U RS je identifikovano 26 proizvođača koji se bave organskom poljoprivrednom proizvodnjom, a trenutno ih je najviše u oblasti ljekovitog bilja i bobičastog voća. Površine pod organskom proizvodnjom u BiH čine malo više od 0,03 odsto ukupnog obradivog zemljišta, dok se sakupljanje samoniklih biljnih vrsta odvijalo na 50.250 hektara – istakli su u ovom ministarstvu.

Stručnjaci objašnjavaju da, u poređenju sa razvijenim evropskim zemljama, BiH ima prilično očuvane prirodne resurse, što je dobar osnov za organsku poljoprivredu. Industrija u BiH, naime, još nije postala veći zagađivač okoline, vodotoci su prilično čisti, a poljoprivredne površine nisu u značajnijoj meri onečišćene hemijskim sredstvima.Međutim, uprkos dobrom prirodnom potencijalu, u pogledu proizvodnje organske hrane i dalje zaostajemo za zemljama regiona. Tako, za razliku od BiH, Srbija, Hrvatska i Slovenija imaju daleko veći obim i raznovrsnost organske proizvodnje, kao i propisanu zakonsku regulativu, koju odavno primenjuju.

Podsjetimo, u Repubilici Srpskoj je na snazi Zakon o organskoj proizvodnji hrane, a u Federaciji BiH Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji.

Međutim, iako je još 2010. bilo pokrenuto pitanje i istaknuta potreba usvajanja zakonodavstva o proizvodnji organske proizvodnje na nivou BiH, do danas to nije realizovano. S druge strane, u skladu sa nadležnostima u oblasti poljoprivrede, entiteti su u donijeli ili su u procesu donošenja zakonskih i podzakonskih akata za organsku proizvodnju.

A u BiH postoji više nego dobar potencijal za nekoliko oblika organske proizvodnje. Riječ je o organskoj biljnoj i stočarskoj proizvodnji, preradi organskih proizvoda – sokovi, čajevi, med, te sakupljanju samoniklog bilja i šumskih plodova.

Bez upotrebe hemijskih sredstava

Prve ideje o organskoj poljoprivredi pojavile su se početkom 80-ih godina prošlog vijeka, kao reakcija na intenzivnu upotrebu hemijskih sredstava za zaštitu, vještačkih đubriva, gajenja usjeva u monokulturi i slično. Naučnici su zaključili da njihova upotreba dovodi do pretjeranog zagađivanja čovjekove sredine, pa se krenulo sa modelom organske poljoprivrede. Riječ je o proizvodnji bez upotrebe vještačkih đubriva, hemijskih sredstava za zaštitu, GMO organizama i slično, uz poštovanje nekih prirodnih zakonitosti. Ide se na to da se na parcelama zadrži prirodna flora i fauna.