Propao višemilionski projekat: Vrelovod Kakanj i dalje samo ideja?

Građani Kantona Sarajevo će od decembra račune za centralno grijanje plaćati više. Oni koji koriste plin, već nekoliko mjeseci su u neizvjesnosti za svaki novi račun. Da je realiziran projekt vrelovod iz Kaknja ka Sarajevu, danas bi postojali alternativni i višestruko jeftiniji načini grijanja, a Sarajevo bi bilo manje ovisno o skupom ruskom plinu. Kome smeta i zašto propada višemilionski projekat, izvještava O Kanal.

Zeleno, ali i crveno svjetlo

Početkom ovog vijeka, počelo se govoriti o gradnji vrelovoda od Termoelektrane Kakanj prema Jošanici, odakle bi gradio toplovod po Sarajevu. Studijom izvodljivosti, koja je koštala 526.500 maraka potvrđeno da se projektom postižu značajni socioekonomski, ekološki i finansijski benefiti. Međutim, idejni projekat 2019. dobija zeleno svjetlo za izgradnju ali odmah i crveno za daljnju realizaciju.

“Ja bih rekao da je prije svega u pitanju jedno zatišje kada je ovaj projekat u pitanju. Elektroprivreda je u svojim planovima ovaj projekat snabdijevanja toplotnom energijom iz TE Kakanj, do Sarajeva jednostavno prihvatila kao projekat koji ima višestruke benefite I po tom pitanju radila studije a zatim I idejni projekat, koji je završen, revidiran i spreman za daljnje aktivnosti na ovom planu”, istakao je izvršni direktor za proizvodnju EPBiH Samir Selimović.

Izvršni direktor za kapitalne investicije EPBiH Senad Salkić kaže kako do danas nije stigao odgovor Vlade KS kada je u pitanju potpisivanje sporazuma.

“Nismo sigurni da li je opredjeljenja za taj projekat i njegovu realizaciju. Naglašavam da je to jedan od najvažnijih projekata za EP BIH i stojimo snažno opredjeljeni za potrebu njegove realizacije S obzirom da je to projekat čiji benefiti su višestruki za lokalne zajednice, građane, stanovništvo za socijalne prilike za ekologiju ali i za EP kao kompaniju”, naglasio je.

Iz resornog ministarstva Kantona Sarajevo poručuju da nisu dobili nikakvu ponudu. S obzirom na činjenicu da je to i dalje, kako tvrde, samo ideja, ne mogu dati nikakvu saglasnost.

“Ali kako ćemo mi dati saglasnost na nešto što nema na papiru, ima li projekat glavni, nema. Je li počela nabavka, nije. Ovo nije vezano samo za KS, koliko ja znam Kakanj se nalazi u ZDK, možda negdje presijeca i SBK. U najmanju ruku to su dva kantona koja prepliću i gdje je Federacija zadužena. Dakle Federacija je ta koja treba da donese projekat, EP da donese dokumentaciju a mi kao krajnji korisnici naravno to prihvatamo”, kazao nam je ministar prostornog uređenja i infrastrukture KS Enver Hadžiahmetović.

Velika korist i manji računi

Samir Selimović smatra da Kanton Sarajevo ima koristi od ovog projekta. Poručuje, na Vladi je da procijeni šta je njihov interes.

“Oni ako žele da razgovaraju vrata EP su uvijek otvorena”, dodao je.

Da se prije šest godina, kada je ponovo oživljena ideja i priča o vrelovodu Kakanj – Sarajevo krenulo u izgradnju, danas bi prema tadašnjim procjenama građani Sarajeva troškove grijanja plaćali 20 posto niže cijene. Međutim, korist bi imali građani Breze, Visokog i okolnih mjesta kroz koja bi prolazio vrelovod.

Godine 2020. trebalo je ovaj projekat pokrenuti sa mrtve tačke, i eliminisati 90 posto individualnih ložišta u glavnom gradu, ali i okolnim općinama. Trebao, ali nije. Većina analiza rađena je još prije tridesetak godina. Ta dokumentacija osvježena je prije pet ili šest godina i dalje od toga se nije krenulo. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina okrenula se europskoj politici zelene tranzicije.

“Mi kao država smo se opredijelili do 2050. godine da zatvorimo termoelektrane na ugalj, tako da, ako sad krenemo ozbiljno u izgradnju takvog infrastukturnog projekta, nećemo to završiti i pustiti u pogon za tri, četiri godine, prije toga ništa, tako da onda imamo relativno kratko vrijeme za korištenje jednog takvog infrastukturnog projekta. Dakle pitanje koliko se on sada isplati”, objašnjava Azrudin Husika, profesor na Odsjeku za energetiku Mašinskog fakulteta UNSA.

Takvi projekti i danas prolaze, bez obzira što je emisija CO2 značajna kada su u pitanju termoelektrane.

“Kad god imamo kogeneraciju ti projekti i od strane zelenih su podržani jer nije isključivo kwH sa zagađenjem zraka nego i topla vrela voda tako da takvi kogeneracijski projekti prolaze”, ističe nekadašnji direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić.

No, tu je činjenica da i Energetska zajednica mijenja pravila. Iako u jeku energetske krize i kada većina evropskih zemalja pokreće svoje termoelektrane, protiv Bosne i Hercegovine zbog istih, pokreću tužbe i očekuju da ih ugasi. Nije samo Energetska zajednica protiv, i vrijeme i savremene tehnologije nisu na strani nekadašnjeg generacijskog projekta teškog 235 miliona maraka.

I jedni i drugi saglasni su da je vrelovod trebao biti izgrađen prije miniumum 20 godina. Postojale su i opcije da se tada uz gradnju Koridora 5c ostavi tzv niša, kroz koji bi prolazila optika, signalni kablovi, gasovod, no tadašnja vlast izgleda nije imala sluha. Sada je tu potrebno procijeniti i da li postoje resursi, tačnije TE Ćatić još godina može da eksploatiše ugalj sa kapacitetima rudnika u Kaknju, Zenici, Brezi. I ono najvažnije, da li taj ugalj kao fosilno gorivo se može koristiti, s obzirom na primjedbe EZ koja traži da se prestane sa korištenjem uglja.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE