Prosječna bruto satnica u Luksemburgu 9 puta veća nego u BiH, u Njemačkoj 7 puta

Radnici iz BiH masovno bježe u inozemstvo, i to najčešće zbog ponižavajuće malih plaća i loših uvjeta rada. Sve više firmi suočava se s hroničnim nedostatkom radnika, pogotovo u sektoru građevinarstva i ugostiteljstva, piše Večernji list BiH.

Poslodavci ih više ne mogu privući samo dobrim plaćama. Radnici sve više, osim materijalne sigurnosti, traže i adekvatne uvjete rada, razne stimulacije, poštivanje radnog vremena i slobodne dane.

Satnice u Evropi

S plaćama koje nude poslodavci u BiH teško da se može preživjeti mjesec, hranu plaćamo koliko i stanovnici bogatih zapadnih zemalja. A njihove plaće su i po nekoliko puta veće. Pixsell je izradio infografiku prosječnih zarada po satu u zemljama Evropske unije. Istina, na njoj nema BiH, ali ćemo za tekst koristiti službene statističke podatke.

Najniži troškovi rada po satu zabilježeni su u Bugarskoj (9,30 eura), Rumuniji (11), Mađarskoj (12,80), Latviji (13,50) i Hrvatskoj (14,40 eura). Najviša je satnica u Luksemburgu (53,90 eura), Danskoj (48,10) i Belgiji (47,10 eura). Usporedbe radi, prosječna satnica u Sloveniji lani je bila 25,50 eura, a u Austriji 40,90 eura. U Sloveniji je, dakle, radnička satnica 77 posto viša nego u Hrvatskoj, a u Austriji gotovo tri puta viša, navodi se uz grafiku. Izvor za izradu infografike su podaci iz analize Eurostata koja je objavljena početkom ove godine. Naime, prema podacima Eurostata za prošlu godinu, među najnižim satnicama su one u Rumunjskoj (11 eura) i Mađarskoj (12,80 eura), dok, s druge strane, u Danskoj dosežu 48,10 eura, a Belgiji 47,10 eura. Troškovi rada po satu u industriji iznosili su 32,20 eura u EU i 38 eura u eurozoni.

U građevinarstvu su dosezali 28,50 eura, odnosno 31,90 eura. U uslugama troškovi rada po satu variraju između 31,80 eura u EU i 34,80 eura u eurozoni. Dvije glavne komponente troškova rada su plaće i nadnice te troškovi koji nisu povezani s plaćama, kao što su, primjerice, socijalni doprinosi poslodavaca. Najrazvijenije i socijalno najosjetljivije zemlje povećale su iznos satnice.

Luksemburg s 50,90 eura, koliko je iznosila prošle godine, na 53,90 eura ove godine, Norveška je satnicu podigla za dva i pol eura i ona sada iznosi 54,50 eura, dok je Island podigao satnicu s 49,70 eura na 48,30 eura. Satnica u Sloveniji kreće se između 20 i 30 eura, Španiji 24,60 eura i Italiji 29,40 eura. Cijena rada po satu u Francuskoj, Njemačkoj Austriji i Irskoj kreće se između 40 i 43 eura, u Portugalu, Grčkoj, Češkoj, Slovačkoj i Estoniji između 15 i 20 eura, Litvi, Latviji, Poljskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumuniji, Bugarskoj i Malti od 9 do 15 eura.

Podaci za BiH

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za februar 2024. godine u Federaciji BiH iznosila je 1315 KM i nominalno je niža za 1,7 posto, a realno za 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za februar 2024. godine u Federaciji BiH iznosila je 2045 KM i nominalno je niža za 1,8 posto, a realno je niža za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Dakle, ako radnik ima 176 radnih sati, prosječna bruto satnica je 11,60 KM ili 5,94 eura. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za februar 2024. godine nominalno je viša za 10,6 posto, a realno je viša za 9,4 posto.

Ako minimalnu neto plaću u FBiH od 619 KM podijelimo sa 176 radnih sati mjesečno, dobit ćemo iznos od 3,50 KM za radnika na minimalcu. U bruto iznosu minimalna stanica u FBiH je oko 5 KM ili 2,50 eura. Najniža plaća za razdoblje od 1. januara do 31. decembra 2024. godine u Federaciji BiH u neto iznosu će iznositi 619 KM. Budući da zakoni o doprinosima nisu usvojeni, doprinosi na minimalnu plaću od 619 KM iznose oko 440.01 KM.

Dakle, bruto plaća iznosi 948.47 KM, a poslodavac isplaćuje 1054.26 sa svim doprinosima plus topli obrok plus 53 karta. Dakle, minimalna bruto plaća 2023. godine iznosila je 911,43 KM, dok će ove godine iznositi 948,47 KM, što je povećanje od 37,04 KM ili 4,06%.

U bruto plaću ulazi 31% i porez, a troškovi plaća su i 10,05% na plaće i 0,5% vodne naknade na neto, 0,5% nesreće na neto i 0,5% na bruto plaće svih zaposlenih. Dakle, minimalna bruto satnica u FBiH iznosi 5,38 KM, dok je neto tek 3,50 KM ili 1,70 eura.

Uistinu žalostan iznos, posebno imajući u vidu satnice u drugim zemljama i cijene u BiH. U RS-u minimalna plaća je 900 KM s uključenim toplim obrokom i kartom, a u FBiH minimalna plaća iznosi 619 KM bez uključenog toplog obroka i karte.

U RS-u se oporezuje sve (plaća, karta i topli obrok), u FBiH se ne oporezuju topli obrok i karta – oporezuje se samo plaća. Napominjemo da je u javnom sektoru RS-a najniža plaća 900 KM (u koju je uračunat i topli obrok), dok je u privatnom sektoru najniža plaća 900 KM plus naknada za topli obrok. Stječe se dojam da će radnik u RS-u od ove godine imati 51 posto višu minimalnu plaću od radnika u FBiH, ali to u stvarnosti nije tako. Na djelu je različita metodologija, ali je iznos zarade jednak.

Da sumiramo, prosječna bruto satnica u FBiH iznosi nešto manje od 6 eura, dakle devet puta manje nego u Luksemburgu, osam puta manje nego u Danskoj ili sedam puta manje nego u Njemačkoj. Veliki broj bh. radnika odlazi u Sloveniju, gdje je satnica četiri i pol puta veća nego kod nas. Prosječna satnica u Hrvatskoj lani je 14,40 eura, dakle dva i pol puta veća nego u BiH.