Prosječna plaća 1.700, a potrošačka korpa 3.500 KM: Primanja mala, a računi ogromni

Prosječna plaća od približno 1.700 KM, uz potrošačku korpu koja dostiže 3.500 KM, najbolje oslikava svakodnevnu borbu građana Bosne i Hercegovine da pokriju osnovne troškove života. Potrošačka korpa obračunava se za četveročlanu porodicu koju čine roditelji i dvoje djece. To znači da ni dvije prosječne plaće, u ukupnom iznosu od 3.400 KM, ne bi bile dovoljne da pokriju sve troškove obuhvaćene ovom računicom.

Dodatni izvori

Hrana, stanovanje, režije, odjeća, prijevoz i troškovi školovanja ostavljaju sve manje prostora za bilo šta drugo. Odlasci u kino, pozorište, na sportske aktivnosti ili porodični izlet postaju luksuz koji mnogi sebi više ne mogu priuštiti.

Pavlović: Iako neko ima plaću, mora raditi dodatno zbog velikih troškova. Avaz

Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da je preživljavanje s jednom plaćom, pa čak i dvije i uzdržavanje porodice sve teže, zbog čega građani traže dodatne izvore prihoda.

– Situacija je takva da onaj ko ima tu platu mora raditi dodatni posao. Ljudi rade nakon radnog vremena kao keramičari, vodoinstalateri, električari, fizički radnici ili traže druge načine da zarade – objašnjava Pavlović za „Avaz“.

Kao jedan od problema izdvaja i visoka opterećenja na plaće, koja, prema njegovim riječima, poslodavcima otežavaju isplatu zarada, a radnike dodatno opterećuju. Pavlović navodi da se u Austriji, Njemačkoj i drugim evropskim zemljama ova opterećenja kreću između 40 i 50 posto, dok u Republici Srpskoj, kako ističe, dostižu 51 posto, zavisno od načina obračuna.

Pogrešna slika

Upozorava i da se prikazivanjem opterećenja u odnosu na bruto platu dobija manji procent, što može stvoriti pogrešnu sliku o stvarnom trošku rada.

Zbog takvog sistema, smatra Pavlović, dio zarada isplaćuje se u gotovini mimo računa, dok drugi građani moraju raditi dodatne poslove kako bi osigurali dovoljno novca za život.

Pavlović naglašava da prosječna plaća nije dovoljna za normalan život porodice te da građani zbog nedostatka novca odustaju od kulturnih, sportskih i rekreativnih sadržaja.

Kada osnovni troškovi pojedu gotovo sav mjesečni prihod, pitanje više nije kako živjeti kvalitetnije, nego kako izdržati do naredne plaće. Za mnoge porodice u BiH odgovor je u odricanju, dodatnom radu i stalnom preračunavanju svakog potrošenog novca.