Prvi čovjek BlackRocka pojasnio kako se nafta može vratiti na 40 dolara: “Nije potrebna promjena režima u Iranu”

Šef najveće svjetske kompanije za upravljanje investicijama i imovinom BlackRock Larry Fink govorio je o trenutnom stanju svjetske ekonomije te je izjavio kako svjedočimo velikim promjenama u svijetu.

Tokom razgovora za Corriere della Sera, Fink je naveo kako se u svakoj neizvjesnosti vidi i prilika.

“Potencijal za poremećaje uvijek postoji. U posljednjih 120 godina bila su dva svjetska rata, pandemije i finansijske krize. Dugoročno gledano, bolje je biti na tržištu nego držati novac na računu. Nema sumnje da svjedočimo velikim promjenama u današnjem svijetu, a to stvara neizvjesnost. Vidim prilike u neizvjesnosti. Svakako ne kažem da se poremećaji ne mogu dogoditi, ali to nije razlog za skrivanje”, naveo je.

Ističe kako su ljudi skloni rješavati probleme ma koliko oni djelovali teški.

“Na primjer, ne znam kakav će biti ishod s Iranom. Niko ne zna. Čak ni 2021. godine niko nije znao ishod COVID-a. Kao ljudska bića, skloni smo rješavati stvari. Mislim da je vjerovatnije da ćemo postići neki oblik neutralizacije ili prekida rata u Iranu. A ako Iran bude ponovo primljen u svijet, bez sankcija, vjerovatnije je da će cijena nafte biti 40 dolara. Prijetnja je nafta od 150 dolara, i možda će biti tu naredne tri godine. To bi bio loš ishod. Vjerovatno postoji veća vjerovatnoća da će cijene energije pasti tokom vremena. Ako pogledate i kako će umjetna inteligencija (AI) sve promijeniti, opet, postoji veća vjerovatnoća da će se kroz AI ubrzati brzina nauke. Da će ubrzati mogućnosti nuklearne fuzije. A ako bismo imali fuziju, zamislite obilje energije. U tom trenutku, mnogo je bolje biti investiran nego brinuti se o sljedećem prekidu”, ističe.

Osvrnuo se dodatno na situaciju u Iranu.

“Svijet bi pozdravio stabilan Iran, Iran koji ne izvozi terorizam. I promjena režima nije neophodna, već Iran koji se fokusira na svoje građane. Razgovarao sam o tome s jednim od bliskoistočnih lidera. Rekao mi je da je 1979. godine Iran bio zemlja ogromnog bogatstva. Životni standard Iranaca bio je vrlo visok, viši od standarda Katara, Kuvajta, Abu Dhabija i Saudijske Arabije. Danas postoji ogroman jaz, ali je obrnut. Ovo opisuje režim i njegovu korupciju prema vlastitom narodu. Kako zemlja s toliko bogatstva može ovako tretirati svoj narod?”, pitao je.

Mišljenja je i kako se s Kinom mora sarađivati prvenstveno zbog tehnologije.

“Danas se većina baterija i solarnih panela proizvodi u Kini. Ako zaista želimo osigurati veću otpornost, moramo sarađivati ​​s kineskim kompanijama kako bismo te proizvode izgradili ovdje u Evropi i Sjedinjenim Državama. Ili ih moramo sami proizvoditi. Solarni paneli trebali bi se graditi u Evropi, uključujući Italiju. Kao i baterije za skladištenje energije”, ističe.

Osvrnuo se i na tehnološku modernizaciju društava.

“Jedan bliskoistočni lider mi je rekao: ‘Ne želim više vidjeti čovjeka za volanom automobila, ali mi treba više radnika.’ To je metafora za ono što bismo mogli učiniti, ali to zahtijeva od vlada da imaju plan. Pozitivno je ako je sve ovo pravilno osmišljeno i isplanirano. To ulijeva strah onim muškarcima i ženama koji vjeruju da bi tradicionalni posao mogao biti njihov jedini izvor prihoda. Ali kako možemo brzo napredovati? Jedino što ne želimo vidjeti je da se ljudi ovdje u Evropi, Italiji ili Sjedinjenim Američkim Državama uplaše i uspore promjene, a da onda Kina pobijedi”, zaključio je u intervjuu za Corriere della Sera.