Prvi pacijent primio eksperimentalnu vakcinu koja ubija ćelije raka

Eksperimentalni virus koji ubija ćelije raka u okviru kliničkog ispitivanja prvi put je primijenjen na čovjeku, sa nadom da će se konačno otkriti novi način uspješne borbe protiv malignih tumora.

Potencijalni lijek, nazvan CF33-hNIS (ili Vaksinija), je u stvari ono što se zove onkolitički virus, genetski modifikovani virus dizajniran da selektivno inficira i ubija ćelije raka, a poštedi zdrave. 

U slučaju CF33-hNIS, modifikovani virus boginja djeluje tako što ulazi u ćelije i umnožava se. Na kraju, zaražena ćelija puca, oslobađajući hiljade novih virusnih čestica koje djeluju kao antigeni, stimulišući imuni sistem da napadne obližnje ćelije raka, piše RTS pozivajući se na Science alert.

Prvo kliničko ispitivanje na ljudima je u toku

Prethodna istraživanja na životinjama pokazala su da lijek može da iskoristi imuni sistem na ovaj način da lovi i uništi ćelije raka, ali do sada nije rađeno testiranje na ljudima.

Centar za borbu protiv raka i istraživački centar “Grad nade” (“City of Hope”) u Los Anđelesu i biotehnološka kompanija “Imugena” sa sjedištem u Australiji sada najavljuju da je prvo kliničko ispitivanje na ljudima u toku.

– Naše prethodno istraživanje pokazalo je da onkolitički virusi mogu stimulisati imuni sistem da reaguje i ubija ćelije raka, kao i da stimuliše imuni sistem da bolje reaguje na druge imunoterapije – kaže onkolog i glavni istraživač, Daneng Li:

– Vjerujemo da CF33-hNIS ima potencijal da poboljša ishod bolesti kod naših pacijenata.

Otključavanje tog potencijala će prvo zavisiti od toga da li je CF33-hNIS bezbjedan za ljude, pri čemu će se prva faza ispitivanja fokusirati na bezbjednost i podnošljivost lijeka.

Očekuje se da će kliničko istraživanje obuhvatiti ukupno 100 učesnika, od kojih će svaki biti odrasli pacijent sa metastatskim ili uznapredovalim tumorima koji su prethodno prošli najmanje dvije terapije standardnog liječenja. Kada budu uključeni u ispitivanje, ove osobe će dobiti niske doze eksperimentalnog tretmana putem direktne inekcije ili intravenozno.

Ukoliko prvi rezultati budu pozitivni i ustanovi se da je CF33-hNIS bezbjedan za ljude i dobro se podnosi, dodatni testovi će istražiti kako se lijek uparuje sa pembrolizumabom, postojećim tretmanom koji se već koristi u imunoterapiji raka.

Učestalost i ozbiljnost neželjenih posljedica

Verzija virusa koja se sada klinički testira proizvodi humani natrijum-jodidni simporter (hNIS), protein koji omogućava istraživačima da snime i prate replikaciju virusa, kao i da omogućava dodatni uticaj na ćelije raka dodavanjem radioaktivnog joda.

Međutim, prije nego što se utvrdi efikasnost, istraživači će prvo tražiti da vide koliko dobro pacijenti podnose lijek, bilježeći učestalost i ozbiljnost bilo kakvih neželjenih posljedica, a također provjeravaju i koliko dobro učesnici podnose povećavanje doza.

Sekundarne posljedice – uključujući procjenu o tome koliko efikasno CF33-hNIS smanjuje tumor – bit će analizirane kasnije, ali s obzirom da se očekuje da će ispitivanje trajati dvije godine na više kliničkih lokacija, vjerovatno će proći neko vrijeme prije nego što saznamo kompletne rezultate.

Ipak, neophodno je obuzdati očekivanja, jer obećavajući rezultati u pretkliničkim eksperimentima ne garantuju nužno slične uspješne rezultate u narednim istraživanjima na ljudima.

Ako se pokaže da je lijek bezbjedan i da se dobro podnosi, medicina bi možda bila na pragu otkrivanja novog moćnog sredstva za borbu protiv tumora, napominje Suzan Varner, onkolog koja je rukovodila timom koji je proučavao efekte CF33 na tumore kod miševa.

– Naš onkolitički virus trenira imuni sistem tako što cilja određenu ćeliju raka. Što znači da ako slična ćelija raka ikada pokuša da ponovo izraste, imuni sistem će biti spreman i čekati da je isključi- ističe Varnerova.

Još niko sa sigurnošću ne zna da li će CF33-hNIS učiniti ista čuda kod ljudi, ali ako uspije, bit će to tek druga onkolitička virusna terapija odobrena u Sjedinjenim Državama, osim modifikovane verzije virusa herpes simpleks, koji se koristi u imunoterapiji melanoma.

Avaz