Psihologinja: Na Crni petak mozak radi brže, ali ne nužno pametnije

Psihologinja Antonija Šudić Leko kazala je u razgovoru za Fenu da Crni petak kod mnogih izaziva val uzbuđenja i strah od propuštanja, što lako zamagli procjenu i potakne kupovinu stvari koje nam zapravo ne trebaju. Prema njenim riječima, kombinacija emocionalnih impulsa, marketinškog pritiska i osjećaja da je “prava prilika samo danas” često dovodi do pretjerane i impulzivne potrošnje.

“Crni petak aktivira vrlo snažne psihološke mehanizme poput osjećaja hitnosti, straha od propuštanja i uzbuđenja zbog potencijalne ‘povoljne prilike’, i mozak tada radi brže, ali ne nužno pametnije.”

“Aktivira se dopaminski sustav nagrade gdje samo iščekivanje kupovine pojačava uzbuđenje, što privremeno podiže raspoloženje. Zbog toga se ljudi mogu osjećati bolje i prije nego krenu u kupovinu, što može rezultirati većom potrošnjom.”

Iako su sniženja u BiH skromna, Šudić Leko ističe da nas na kupovinu nerijetko “tjeraju” i mali popusti koji izgledaju vrjednije ako vrijede “samo danas”.

“Imamo i taj društveni pritisak – znamo da ‘svi nešto kupuju’, a osjećaj pripadanja pojačava želju da i mi sudjelujemo.”

Psihologinja dodaje da je razlog čestog kupovanja nepotrebnih i malo sniženih proizvoda kombinacija kognitivnih distorzija i emocionalnih impulsa.

“Strah od propuštanja (FOMO) dovodi do precjenjivanja ‘štete’ ako sada ne kupimo. Tu je i averzija prema gubitku, zbog koje nam i mali popust djeluje neodoljivo, dok iluzija racionalnosti stvara dojam da donosimo pametnu odluku.”

“U pozadini je zapravo jedna rečenica koju rijetko izgovorimo, ali je svi ponekad osjećamo: ‘Kad je akcija, osjećam da imam dozvolu potrošiti’.”

Posljedice impulzivne kupovine

Šudić Leko naglašava da Crni petak može pogoršati financijski stres i izazvati osjećaj krivnje.

“Nakon početnog uzbuđenja često slijedi pad, a kod nekih i snažan osjećaj krivnje, srama ili brige oko novca.”

“Najrizičnije je kada je impulzivna kupovina način regulacije negativnih emocija jer kratko olakšanje prelazi u dugoročni stres.”

Dodaje da postoje i dugoročne posljedice:

“Osoba se može naviknuti na emocionalnu regulaciju kroz potrošnju, gdje kupovina postaje glavni način nošenja sa stresom.”

“S vremenom se kupuje sve lakše i brže, što dovodi do financijskog stresa, tjeskobe i izbjegavanja uvida u vlastite financije.”

Šudić Leko preporučuje da se na Crni petak uspori i kupuje svjesno.

“Normalno je da poželimo nešto kupiti jer popusti stvaraju osjećaj prilike, ali to lako zamagli procjenu. Zato je dobro provjeriti treba li nam to stvarno i kupovati svjesno, a ne impulzivno.”

Upozorenja ombudsmana za zaštitu potrošača

Ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić upozorio je na brojne zamke Crnog petka, uključujući lažne popuste i sumnjive online trgovine. Istakao je da su popusti u BiH znatno skromniji u odnosu na inostranstvo.

“U svijetu su popusti na Crni petak u prosjeku 60 posto i više, dok su kod nas slični onima tokom cijele godine – od 10 do 30 posto, s vrlo malo popusta preko 50 posto.”

Posebno je naglasio rizik kupovine preko društvenih mreža:

“Kupnja putem društvenih mreža, zbog neizdavanja računa i nemogućnosti reklamacije, predstavlja veliki rizik bez obzira na popuste.”

Marić je upozorio i na česte marketinške trikove poput akcije “Kupite 1, dobijete 2”.

“Ovakvi paketi često uključuju nepotrebne dodatke koji povećavaju ukupnu cijenu, pa je važno zapitati se treba li nam doista tolika količina, bez obzira na popust.”

Preporuke za sigurniju kupovinu

Stručnjaci savjetuju potrošačima da se dobro pripreme:

• napraviti listu onoga što stvarno treba
• unaprijed odrediti maksimalan iznos potrošnje
• pratiti cijene tokom listopada i studenog
• kupovati samo od provjerenih i ovlaštenih trgovaca

Pravilnom pripremom smanjuje se rizik impulzivne kupovine i kupovine po nerealnim ili lažnim popustima.