08f144a94b41f431b76478c3f4c1b2d3
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Posljednju godinu i po dosta toga se promijenilo u našim životima – način na koji komuniciramo, živimo ili radimo. Svi željno isčekujemo kraj pandemije koronavirusa i da se vratimo normanom životu, ali psiholozi upozoravaju da to zapravo može izazvati nove probleme jer kao da više nismo sigurni šta je to “normalno”.

Preko noći, svi naši planovi su zaustavljeni ili promijenjeni, i na temelju tih iskustva procjenjujemo šta bi nam se loše moglo dogoditi. Zato se u nama mogu javiti negativne emocije koje nas mogu kočiti u daljnjem razvoju. Strah od budućnosti je jedan od strahova koji inače nemaju konkretan uzrok nastajanja, a sve je češći u današnjem modernom društvu.

Postavlja se pitanje kako će jednom kada ovo prođe izgledati naš život. Hoće li promjene koje su nas zadesile zauvijek promijeniti i našu budućnost ili ipak možemo vratiti neke aspekte života kakav smo poznavali? Je li strah opravdan?

Ozbiljna prijetnja za globalno mentalno zdravlje

Odgovore na ova pitanja zatražili smo od psihologinja Armine Čerkić i Dželile Mulić-Čorbo.

Čerkić je pojasnila kakve posljedice pandemija ostavlja na globalno mentalno zdravlje, i osvrnula se na istraživanja stručnjaka.

– COVID-19 pandemija pokazala se kao ozbiljna prijetnja za globalno mentalno zdravlje. Tokom pandemije porodice su se susrele sa višestrukim izazovima od ekonomskih uvjeta, do organizacije života u pandemiji, kao i različitih gubitaka izazvanih Covid-oboljenjem. Više izvora i istraživanja do sada upućuju na potencijalne rizike za povećanje izazova u vezi s mentalnim zdravljem ranjivih populacija, ali i opće populacije nakon pandemije. Neka od skorih istraživanja podržavaju predviđanja i vjerovatnoću za traženjem povećane podrške mentalnom zdravlju za porodice i pojedince. Ranije društvene krize su pokazale da više od pola populacije u porodicama razvije neke oblike mentalnih izazova i da im je potrebna podrška profesionalaca iz oblasti mentalnog zdravlja. Jako je važno prepoznati dostupne kvalitetne usluge psihoterapeuta i pripremati se na postpandemijsko vrijeme u smislu tretmana i pružanja usluga za različite članove u porodici – kazala je Čerkić.

Dželila Mulić-Čorbo govori kako je ideja o tome da svaka kriza ima i svoj završetak, najkorisnija u našem uspostavljanju kontrole nad životom jer nam daje osjećaj izvjesnosti i da nismo potpuno bespomoćni.

– Naravno, masovna vakcinacija stanovništva i sticanje kolektivnog imuniteta je još jedna jako važna stavka u uspostavljanju kontrole nad životom, mentalnog rasterećenja i smanjenja frustracije i anksioznosti koja nas je sve pogodila. A pitanje kako će izgledati naš život kad sve ovo prođe, manje-više isto, posebno u zemljama koje će imati tendenciju da se brže ekonomski oporave i ponude egzistencijalnu stabilnost osobama koje su najviše pogođene pandemijom, sistemskim i strateškim programima zaštite mentalnog zdravlja. Mi smo socijalna bića, i kao takva vrlo brzo se vraćamo starim navikama druženja, izlazaka, okupljanja i slično. Evo, vidjeli smo proteklu godinu i po da svako popuštanje mjera vrlo brzo nas sve vrati na svakodnevne navike – ističe Mulić-Čorbo.

Čerkić dodaje da je okončanje pandemije praćeno socijalnim, ekonomskim, ličnim i porodičnim izazovima koji utječu na mentalno zdravlje, sa čim se složila i Mulić-Čorbo.

Promjene na ekonomskom planu

– Svaka kriza nosi promjenu, pa tako i pandemiija i kriza izazvana COVID- 19 je već donijela promjene na ekonomskom planu, promjene u vidu načina poslovanja, edukacije, uslužnih djelatnosti, trgovine i slično. No, te promjene neće nužno biti loše, ali koliko će naša zemlja uspjeti da iskoristi krizu kao potencijal za pozitivne promjene i unapređenje, nisam sigurna. Za našu zemlju je kriza ogolila vrlo teško ekonomsko, političko, obrazovno, zdravstveno i sigurnosno stanje zemlje koje je opustošeno u posljednjih 25 godina, i učinila da sve izađe na površinu bez mogućnosti uljepšavanja, što ustvari svaka kriza i radi u disfunkcionalnim sistemima. Strah stanovništva BiH je opravdan apsolutno i nažalost u mnogo većoj mjeri je izražen nego stanovništva evropskih zemalja jer završetak pandemije za bh. stanovništvo ne znači pozitivnu promjenu nego neizvjesnost u budućnost. Kako ćemo odgovoriti tim izazovima, predstoji da vidimo – pojasnila je Mulić-Čorbo.