Putin ponudio Trampu da Rusija prestane sa slanjem obavještajnih podataka Iranu: Dobio je šokantan odgovor

Zvanična Moskva predložila je SAD svojevrsnu razmjenu usluga, prema kojoj bi Rusija prestala da dijeli obavještajne podatke sa Iranom, uključujući precizne koordinate američkih vojnih objekata na Bliskom istoku, ukoliko bi Vašington obustavio slanje obavještajnih informacija o Rusiji Ukrajini.

Dva izvora upoznata sa pregovorima između SAD i Rusije navela su da je takav prijedlog iznio ruski izaslanik Kiril Dmitrijev predstavnicima administracije Donalda Trampa, Stivu Vitkofu i Džaredu Kušneru, tokom sastanka prošle sedmice u Majamiju. SAD su odbacile prijedlog, dodale su te osobe. Njima, kao i svim ostalim zvaničnicima citiranim u ovom tekstu, odobrena je anonimnost zbog osjetljivosti razgovora, prenio je Politico.

Razdor između Evrope i SAD

Ipak, sama činjenica da je takav prijedlog postojao izazvala je zabrinutost među evropskim diplomatama, koji strahuju da Moskva pokušava da unese razdor između Evrope i SAD u ključnom trenutku za transatlantske odnose.

Predsjednik SAD Donald Tramp izrazio je bijes zbog odbijanja saveznika da pošalju ratne brodove u Hormuški moreuz. U petak je oštro kritikovao svoje NATO saveznike nazvavši ih “kukavicama” i poručio: “zapamtit ćemo ovo!”

Bijela kuća odbila je da komentariše, a ruska ambasada u Vašingtonu nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Jedan diplomata Evropske unije nazvao je ruski prijedlog “skandaloznim”. Predloženi dogovor vjerovatno će dodatno pojačati sumnje u Evropi da sastanci između Vitkofa i Dmitrijeva ne donose konkretan napredak ka mirovnom sporazumu u Ukrajini, već da Moskva vidi priliku da privuče Vašington u dogovor između dvije sile koje Evropu ostavlja po strani.

Pregovori na čekanju

U četvrtak je Kremlj saopštio da su mirovni pregovori o Ukrajini, uz posredovanje SAD, “na čekanju”.

Rusija je iznijela različite prijedloge u vezi sa Iranom prema SAD, koji su svi odbijeni, rekao je još jedan izvor upoznat sa razgovorima. Ova osoba navela je da su SAD također odbile prijedlog da se obogaćeni uranijum iz Irana prebaci u Rusiju, o čemu je prvi izvijestio Axios.

Rusija je od početka rata proširila razmjenu obavještajnih podataka i vojnu saradnju sa Iranom, rekla je osoba upoznata sa obavještajnim informacijama. Wall Street Journal je prvi izvijestio o povećanju, navodeći da Moskva pruža satelitske snimke i tehnologiju dronova kako bi pomogla Teheranu da cilja američke snage u regionu. Kremlj je taj izvještaj nazvao “lažnom viješću”.

Tramp je nagovijestio vezu između razmjene obavještajnih podataka sa Iranom i Ukrajinom tokom nedavnog intervjua za Fox News, rekavši da ruski predsjednik Vladimir Putin “možda malo pomaže njima Iranu, da, pretpostavljam, i vjerovatno misli da mi pomažemo Ukrajini, zar ne?”

SAD i dalje dijele obavještajne podatke sa Ukrajinom, čak i kada su smanjile drugu vrstu pomoći. Vašington je nakratko obustavio razmjenu prošle godine nakon katastrofalnog sastanka u Ovalnom uredu između Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Taj nagli prekid razmjene obavještajnih podataka izazvao je haotične sukobe među saveznicima i otkrio duboke tenzije u partnerstvu sa Kijevom.

Jedan evropski diplomata pokušao je da umanji rizik ruskog prijedloga, napominjući da je francuski predsjednik Emanuel Makron u januaru rekao da “dvije trećine” vojnih obavještajnih podataka za Ukrajinu sada obezbjeđuje Francuska.

Stub američke podrške

Ipak, razmjena obavještajnih podataka ostaje posljednji ključni stub američke podrške Ukrajini nakon što je Trampova administracija prošle godine obustavila većinu finansijske i vojne pomoći Kijevu. Vašington i dalje isporučuje oružje Ukrajini, ali u okviru programa koji predvodi NATO, gdje saveznici plaćaju SAD za oružje. Međutim, isporuke kritične municije za protivvazdušnu odbranu pod pritiskom su usred američko-izraelskog sukoba sa Iranom.

Nedavno je Trampova administracija odlučila da ublaži sankcije ruskoj nafti kako bi smanjila pritisak na tržišta nafte, što je izazvalo zabrinutost i kritike evropskih lidera, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merca.