Rad na vrućinama: Građevinci navikli na temperaturne šokove

Uprkos visokim temperaturama – na gradilištima nema posustajanja. Mašine aktivne. Radnici još više. Rokovi za završetke radova, od ranije su zacrtani.

Na temperaturni šok su odavno, kažu, navikli. Rijetku su koji žele pred kamere.

Aliji to nije problem.

Na pločniku ispred Narodnog pozorišta, svoj dio posla, kako izgleda, privodi kraju. Građevinski je radnik od 1977. godine. Prošao je mnogo teže situacije od visokih temperatura.

“Radimo, ali ipak imamo pauzu neku pa odmaramo svako sat-dva, tako da se može podnijeti toplota. Jesu malo rokovi pritisli, ali uglavnom uvijek bježimo u hlad. Pravimo pauze dva tri puta na dan tako. Radili smo u zimu Skenderiju plato na minus deset, ipak je to gore nego ovako. Čovjek se može i rashladiti i opustiti, raskomotiti u odjeći. Na minusu ne možeš ništa, puno gardarobe, puno svega tako da je teže zimi nego ljeti”, kazao nam je Alija.

Očito je da obustave radova na gradilištima u određenim vremenskim periodima, nema – bez obzira na to što je nedavno Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izdalo preporuke poslodavcima da kroz niz mjera zaštite njihovo zdravlje.

“Preporučeno je poslodavcima da razmotre mogućnost prekida poslova na otvorenom od 12 do 16 sati, odnosno, njihovog nastavka poslije ovog termina. Ukoliko je rad kod poslodavca organizhiran na takav način da je nemoguće promijeniti ovu mjeru, ovo ministarstvo daje preporuku poslodavcima da radnicima koji rade na otvorenom početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro.”

Osim za radnike na otvorenom, resorno ministarstvo izdalo je i preporuke institucijama čije radno vrijeme počinje nakon devet sati – prilagode satnicu vremenskim uslovima. Također – da se radnicima omogući dolazak na posao u laganijoj odjeći. Te hroničnim bolesnicima u najtoplijim danima, omoguće korištenja godišnjih odmora.

Preporuke ljekara su uobičajene. Adekvatna odjeća. Dovoljna količina tečnosti. Izbjegavanje bespotrebnog izlaska u kritičnom periodu od 10 do 17 sati. Posebno hroničnim bolesnicima, djeci i starijim. Problem je što se građani vrlo često ne pridržavaju uputa.

“Ekipe su na terenu cijelo vrijeme, ljudi pokušavaju da na najadekvatniji način pruže pomoć našim sugrađanima, ali opet sugrađani jednostavno misle da sva upozorenja za njih da su za nekoga drugog. Šetaju po gradu bez pokrivala za glavu, šetaju bez sunčanih naočala, ne zaštite kožu koja je najveći organ svakog čovjeka”, kazao je doktor Tihomir Bera.

Intervencija je danas minimalno, kažu u hitnoj pomoći. Razlog tome je pretpostavljaju – vikend. Odnosno vrijeme odmora. Građani su slobodni da spas od visokih temeratura potraže na obližnjim planinama. Gradskim ili prirodnim kupalištima. Ili na koncu, morskim obalama.

N1