Radmanović obišao Arhiv BiH

Radmanović je rekao da je paljenje Arhiva BiH u Sarajevu najveća nesreća i šteta pričinjena građanima BiH za vrijeme nereda u Sarajevu

Šteta načinjena paljenjem Arhiva BiH u Sarajevu je nemjerljive vrijednosti, a o odgovornima će tek biti razgovarano, izjavio je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović.

Nakon razgovora sa direktorom Arhiva BiH Šabanom Zahirovićem o stanju arhivske građe i depoa, Radmanović je rekao da je ovo najveća nesreća i šteta pričinjena građanima BiH nakon nedavnog paljenja za vrijeme nereda u Sarajevu.

On je napomenuo da ova arhivska građa, koja je godinama čuvana, obrađivana i publikovana, predstavljala bogatstvo za sve građane BiH.

“Do sada nije poznato da se to desilo bilo kom arhivu u svim nesrećama koje su zadesile ovaj prostor”, rekao je Radmanović nakon posjete ovoj ustanovi, napomenuvši da ni u posljednjem ratu, kao ni u dva svjetska rata, arhivska građa koja se ovdje nalazila nije uništena.

On je pozvao sve relevantne institucije, kao i sve arhivske radnike svijeta da pomognu Arhivu BiH i ujedno se zahvalio UNESKO-u, koji sprema pomoć kako bi se sačuvalo ono što se može sačuvati.

Na pitanje zašto je arhivska građa BiH čuvana u podrumu zgrade Predsjedništva BiH, Radmanović je odgovorio da se teško sada mogu osuđivati oni koji nisu obezbijedili kvalitetniji prostor.

“U dva svjetska rata arhivska građa nije dirnuta i bila je sigurna u ovim podrumima. Sada bi svi trebalo da se pobrinemo za jedan bolji prostor u kome bi bila smještana vrijedna kulturno-istorijska dobra”, naveo je član Presjedništva BiH.

Ističući da će se o odgovornima tek razgovarati, Radmanović je rekao da pri tome ne misli na ljude koji su demonstrirali zbog teškog života, već na one koji su rušili i palili.

On nije mogao da kaže ko je odgovoran za ta dešavanja, jer nema dovoljno informacija. “Rukovodstvo BiH nije bilo informisano da se nešto ovakvo priprema, a kamoli kada je došlo do rušilačkih napada”, rekao je Radmanović.

On je napomenuo da se demonstracije dešavaju samo u jednom dijelu Federacije BiH, odnosno kantonima sa bošnjačkom većinom, dok ih nema u kantonima sa hrvatskom većinom i u Republici Srpskoj.

Na pitanje da li se paljenje Arhiva BiH može dovesti u vezu sa obilježavanjem početka Prvog svjetskog rata, Radmanović je rekao kada se ovakve nesreće dese “onda ima svakakvih teza”.

“Ne mogu to da potvrdim, niti u Arhivu to mogu potvrditi. Analize će pokazati da li je moguće da ima i takvih motiva. Tačno je da se oko početka Prvog svjetskog rata vode žestoke rasprave i to više vode političari nego istoričari, pa se iz takvih krugova nameću i ovakva pitanja”, rekao je Radmanović.

On je naveo da taj posebno izdvojeni dio arhivske građe koji se odnosi na slučaj “Gavrilo Princip” i proces koji je vođen protiv njega, nije nastradao u potpunosti, ali da tek treba utvrditi šta nedostaje.

Zahirović je rekao novinarima da su najviše stradale dvije zbirke – zbirka poklona i otkupa i zbirka personalih dosijea iz austrougarskog perioda između dva svjetska rata.

“Stradala je arhiva zajedničkog ministarstva finansija i fonda Zemaljske vlade Drinska banovina. To su fondovi koji su gotovo u cijelosti stradali, a potpuna šteta je na novijem fondu – Domu za ljudska prava, gdje je potpuno izgorilo 15 000 predmeta”, pojasnio je Zahirović.

Direktor Arhiva BiH rekao je da je postupak utvrđivanja stvarne štete u toku i da ova ustanova dobija veliku podršku od mnogih arhiva u BiH. On se zahvalio Radmanoviću koji, kako je rekao, ima izuzetan osjećaj prema arhivskim vrijednostima za pruženu podršku.

Arhivska građa našla se na meti vandala u petak, 7. februara, kada su zapalili zgradu Predsjedništva BiH tokom prvog danas protesta u Sarajevu.