Radno vrijeme: Zašto u Bosni i Hercegovini radna sedmica traje 5 sati duže nego u Evropskoj uniji

Eurostat je objavio najnovije podatke prema kojima je u 2024. godini prosječno stvarno sedmično radno vrijeme (puno i nepuno radno vrijeme zajedno) za osobe u dobi od 20 do 64 godine u njihovom glavnom poslu kretalo se od 32,1 sata u Nizozemskoj do 39,8 sati u Grčkoj.

Radnici u Evropi postupno rade sve manje sati sedmično. U posljednjih deset godina prosječno radno vrijeme u EU smanjilo se za jedan sat sedmično.

Količina vremena provedenog na poslu u Evropi opada. Istraživači ovaj trend pripisuju porastu zaposlenja na nepuno radno vrijeme i većem udjelu žena u svijetu rada, piše Euronews.

U gotovo polovici od 34 analizirane evropske zemlje pad je bio još izraženiji — više od jednog sata između 2014. i 2024. godine. Sedmično radno vrijeme također znatno varira diljem kontinenta.

Gdje se u Evropi najviše radi

Prema Eurostatu, u 2024. godini prosječno stvarno sedmično radno vrijeme u Evropskoj uniji (puno i nepuno radno vrijeme zajedno) za osobe u dobi od 20 do 64 godine u njihovom glavnom poslu kretalo se od 32,1 sata u Nizozemskoj do 39,8 sati u Grčkoj.

Ako se u obzir uključe i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, članice EFTA-e i UK, najviša vrijednost zabilježena je u Turskoj – 43,1 sati sedmično, prenosi N1.

Oglas

Geografski trendovi: Južna i Istočna Evropa na vrhu

U zemljama Južne i Istočne Evrope ljudi rade duže, s posebno visokim brojkama u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.

Nakon Turske (43,1 sata), sljedeće na popisu su:

Srbija (41,3 sata)
U Bosni i Hercegovini je broj radnih sati u sedmici u prosjeku 41,1, što je znatno više od prosjeka EU (36)
Crna Gora (podaci za 2024. nisu dostupni, no 2020. je imala 42,8 sati)
Grčka (39,8)
Bugarska (39)
Sjeverna Makedonija (također 39, ali s podacima do 2020.)
Hrvatska (37,8)

Ove zemlje često imaju niže plaće, viši nivo neformalne zaposlenosti i manji udio rada na nepuno radno vrijeme.

Zapadna i Sjeverna Evropa: Kraća radna sedmica

U Zapadnoj i Sjevernoj Evropi radna sedmica je kraća. Nizozemska (32,1), Norveška (33,7), Austrija i Danska (33,9) bilježe znatno kraće sedmične radne sate.

Ove regije karakterizira:

snažna zaštita radnika
visoka produktivnost
široka prisutnost fleksibilnog i skraćenog radnog vremena.

Među velikim europskim ekonomijama situacija je sljedeća:

Velika Britanija i Španija (36,4 sati)
Italija (36,1)

Ove dvije države su iznad prosjeka EU. Međutim, podaci za Veliku Britaniju potiču iz 2019., pa je stvarna brojka vjerovatno niža danas, s obzirom na opći silazni trend.

Spremna odluk

Kako se radno vrijeme promijenilo u posljednjih 10 godina

Usporedbom podataka iz 2014. i 2024. godine, samo su četiri od 34 zemlje zabilježile porast sedmičnog radnog vremena.

U tri od njih porast je bio minimalan:

Litva i Kipar (+12 minuta)
Malta (+ šest minuta)
Iznimka je Srbija, s izraženim povećanjem od 1,7 sati sedmično (1 sat i 42 minute više).
U Francuskoj radno vrijeme ostalo je nepromijenjeno, dok je pad bio manji od pola sata u Italiji, Švedskoj i Latviji.

Pad od više od jednog sata u gotovo polovini zemalja

U 16 od 34 zemlje, radno vrijeme smanjeno je za više od jednog sata sedmično — a u nekima i više od dva sata:

Turska (-3,8 sata) i Island (-3,5) prednjače.
Belgija i Luksemburg bilježe pad od 2,5 sata.

Još sedam zemalja ima pad od 1,5 sata ili više:

Danska i Austrija (-1,9)
Njemačka (-1,8)
Estonija (-1,7)
Češka (-1,6)
Portugal i Hrvatska (-1,5)

Zašto opada broj radnih sati?

Nuačnici nude nekoliko objašnjenja:

Prema novom istraživanju Evropske komisije koje je analiziralo trendove u 6 zemalja EU između 1992. i 2022., glavni razlog pada je rast nestandardnih oblika zaposlenja, posebno rada na nepuno radno vrijeme.

Dodatni faktori:

sve više žena radi
veći udio poslova u uslužnim djelatnostima
zaposleni s punim radnim vremenom rade otprilike isto kao i 1980-ih,
samozaposleni rade sve manje, jer mnogi prelaze na nepuno radno vrijeme — iako i dalje u prosjeku rade najviše sati.