86d9a14a4ea6b60153a0e81721390172


AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

Godišnje od raka grlića maternice u svijetu oboli 570.000, a umre 311.000 žena, što ovu bolest, prema tvrdnjama stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svrstava na četvrto mjesto najčešćih karcinoma kod pripadnica nježnijeg spola.

Iz WHO-a upozoravaju da će se, ukoliko se ne uvedu nove mjere, do 2030. godišnji broj slučajeva raka grlića maternice povećati na 700.000, a godišnji broj umrlih na 400.000, posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Pomoćnica generalnog direktora WHO-a dr. Nothemba Simelela izjavila je da je visoka stopa smrtnosti od raka grlića materice uočena kao rezultat višedecenijskog nemara globalnih zdravstvenih aktera.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, karcinom grlića maternice drugi je najčešći oblik raka kod žena do 45 godina života i treći vodeći uzrok smrti od karcinoma odmah iza raka dojke i pluća kod žena diljem svijeta.

Dr. Safija Softić-Namas

– Procjenjuje se da se u BiH svaki dan jednoj ženi dijagnosticira karcinom grlića maternice, a svaki treći dan od te zloćudne bolesti umre jedna žena. Ono što bih istakla jeste da je sve više mladih oboljelih žena, a bolest se najčešće javlja između 35. i 55. godine života. Iako je rak, ako se otkrije u ranijem stadiju, izlječiv, zabrinjavaju podaci Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH da u ovom entitetu broj oboljelih od raka grlića maternice ima blagi trend rasta. Zbog toga moramo iskoristiti svaki način da se uključimo u borbu protiv ove opake bolesti – kaže dr. Safija Softić-Namas, PR koordinatorica Medicinske asocijacije BIMA, koja je drugu polovinu januara posvetila borbi protiv raka grlića maternice.

BiH još uvijek nema zajednički registar oboljelih od raka, ali prema dostupnim podacima iz 2019. godine, u našoj zemlji otkriveno je 556 novooboljelih od karcinoma grlića maternice, od čega je 141 žena umrla.

Prof. dr. Mahira Jahić, specijalista ginekologije i akušerstva, podatke smatra poražavajućim, naročito ako se uzme u obzir da je ovo oboljenje u zemljama u kojima postoji nacionalni skrining, gotovo iskorijenjeno.

Prof. dr. Mahira Jahić

– Imamo visoke brojke jer nemamo skrining programe, ali i zato što kod naših žena nažalost još uvijek nije razvijena svijest o redovnim ginekološkim pregledima, koji podrazumijevaju da se barem jednom godišnje, i ako žena nema nikakvih problema, uradi Papa-test. To je metoda skrininga koja se koristi za prevenciju karcinoma grlića maternice. Radi se o bezbolnom pregledu koji podrazumijeva uzimanje brisa sa površine glića, nanosi na staklo, gleda pod mikroskopom, kada je moguće vidjeti promjene koje prethode karcinomu, nakon čega se pristupa liječenju i sprečavanju nastanka invazivnih formi bolesti. Podsjetila bih da se danas i neke napredne forme raka grlića maternice uspješno liječe, ali je kvalitet života daleko teži – govori Jahić.

Karcinom grlića maternice ne daje simptome dok ne dođe u kasni stadij, pa se često naziva i “tihim ubicom”. Žene, kaže Jahić, misle da su zdrave, ne znajući da se bolest polako razvija.

– Nažalost svijest kod naših žena o preventivnim pregledima nije nešto čime bismo se mogli pohvaliti, jer misle da ginekologu trebaju otići samo onda kada imaju problem – naglašava Jahić.

Iz Ureda Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda u BiH (UNFPA BiH) ranije su predočili procjene Katalonskog instituta za Onkologiju (Catalan Institute of Oncology – ICO) i Internacionalne agencije za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer – IARC) pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji o broju oboljelih žena u BiH.

Prema ovim procjenama, oko 3,8 posto žena u BiH inficirano je HPV 16 i 18 tipovima, a u 68 posto slučajeva uzročnici raka grlića maternice upravo su ova dva tipa virusa.

– Humani papiloma virus (HPV) glavni je uzročnik nastanka karcinoma grlića maternice. Ima ih oko 200 tipova, ali je oko 40 njih specifično za anogenitalnu regiju, a samo su neki, među kojima su 16,18, 31, važni za nastanak karcinoma grlića maternice. Zbog toga je vrlo važno kod žena kod kojih se na Papa-testu nađu promjene, uraditi HPV tipizaciju. Neke zemlje imaju skrininge na osnovu HPV testa, za našu državu to je izuzetno skupa metoda, pa i dalje ostajemo na Papa-testu koji je daleko jednostavniji i prihvatljiviji. Međutim, zajednička upotreba Papa i HPV testa, uz kolposkopiju, daje visok postotak u otkrivanju prekanceroznih promjena i karcinoma te pojednostavljuje dijagnostika i omogućava uspješnije liječenje žena – objašnjava Jahić.

Doc. dr. Jasmina Gutić, specijalista ginekologije i akušerstva i subspecijalista ginekološke onkologije sa dugogodišnjim iskustvom, kaže kako je imala žena koje po 10,15 i 20 godina nisu odlazile na ginekološke preglede.

Doc. dr. Jasmina Gutić

– Sramota je to kazati u 21. stoljeću. Naše žene nažalost nisu dovoljno zdravstveno educirane, što je ustvari najveći problem. Pogrešno je vjerovanje: “ja samu u menopauzi, šta ću na pregledima, meni ginekolog više ne treba”. Takva shvatanja i dovode do toga da smo jedna od rijetkih zemalja, kad ovo kažem ne mislim na nerazvijene zemlje, u kojoj žene još uvijek umiru od karcinoma grlića maternice – naglašava Gutić.

Problem su, kaže ruralna mjesta, u kojima u većini slučajevima postoje samo ambulante porodične medicine.

– To jeste činjenica, ali mislim da to ne bi trebalo biti nikakvo opravdanje, jer ako žena vodi računa o svom zdravlju, nije važno da li živi na selu ili u gradu, ona može barem jednom godišnje obaviti ginekološki pregled gdje god se nalazila – ističe Gutić.

Žalosno je što nam žene na preglede još uvijek dolaze u višim stadijima bolesti, kada je životni vijek jako skraćen, a država bi to, kaže prof. dr. Zdenka Gojković, nacionalna kordinatorica za maligna oboljenja u entitetu RS, samo jednim potezom mogla prevenirati tako da se bolest nikada ne javi.

– Ono što BiH treba osigurati su obavezni godišnji skrining-programi koji će na vrijeme otkriti suspektne promjene kada se bolest može uspješno liječiti i izliječiti. Najčešće je to hirurški tretman nakon čega se karcinom nikada više neće javiti. Prije svega mislim na te intraepitelne neoplazije, tzv. CIN-ove visokog gradusa, pa čak i “in situ” karcinom na grliću maternice. Skrininzi su nešto što nam je neophodno u otkrivanju bilo koje zloćudne bolesti, ali mi je najviše žao što baš za rano otkrivanje ovog maligniteta nemamo obavezne kontrolne preglede. Prije svega, zato što se granica obolijevanja pomijera prema mlađoj životnoj dobi – ističe Gojković.

Prof. dr. Zdenka Gojković

Kaže kako su u RS 2008. godine bila uvedena tri skrining-programa – prvi za rak dojke (mamografija), drugi za debelo crijevo (okultno krvarenje) i treći za grlić maternice kada se radilo HPV testiranje.

– To je trajalo oko dvije godine, ali zbog nedostatka novca, nije se moglo nastaviti. Prošle godine sa vlastima entiteta razgovarano je o ponovnom uvođenju skrining- programa, ali je došla pandemija kada je sve stalo – kazala je Gojković.

Faktor.ba