Ramazan za volanom: Kako pobijediti iftarske saobraćajne špice

Mjesec ramazana donosi promjenu životnog ritma koja se prenosi i u saobraćaj.

Član BiHAMK-a i profesor islamskih nauka Dženan Handžić poručuje vozačima da vode računa o stanju svoga organizma i da u saobraćaju pokažu vrline strpljenja i solidarnosti.

Mjesec ramazana je vrijeme u kojem se životni ritam ljudi umnogome mijenja. Oni koji poste usklađuju svoj tempo života prema vremenima sehura i iftara, a satnica večernjeg obroka u sredinama u kojima se poštuje ramazanski post utječe i na puls društva u cjelini.

Ovo se, naravno, odražava i na saobraćaj. U većim gradovima tako osim onih standardnih gužvi na koje smo navikli, uz ramazan često imamo i akšamske špice: povećanu frekvenciju saobraćaja uoči iftara kada ljudi žure svojim domovima ili u posjete i na zajedničke iftare sa rođacima ili prijateljima.

Osim toga, ramazanski dani su – naročito vikendima i uoči Bajrama – i vrijeme pojačanih međugradskih putovanja, pa i iz BiHAMK-a tada često čujemo upozorenja na gužve na glavnim saobraćajnicama i graničnim prijelazima.

U brojnim zemljama sa velikim muslimanskim zajednicama je radno vrijeme tokom ramazana usklađeno sa iftarom, ali su prediftarske gužve svejedno redovna pojava. Ljudi završavaju sa dnevnim poslovnim obavezama, kupuju namirnice ili poklone, te žure kako bi stigli na iftar.

Međutim, studije provedene u zemljama sa većinskom muslimanskom populacijom pokazuju kako je upravo to doba dana jedno od najrizičnijih kad je saobraćaj u pitanju.

Naprimjer, jedno je istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije pokazalo kako se u Pakistanu čak 43% saobraćajnih nesreća tokom ramazana dešava u poslijepodnevnim časovima koji prethode iftaru. Slično naučno istraživanje provedeno u Turskoj pokazuje kako tokom ramazana vjerovatnoća dešavanja saobraćajnih nesreća raste za 25% u poređenju sa drugim mjesecima.

Ova studija je uvažila činjenice da se tokom ramazana u Turskoj ne mijenja radno vrijeme, da obrasci kretanja saobraćaja ostaju isti i da je ključni faktor za povećani broj udesa – glad.

Post donosi duhovni fokus, ali ima i fizički utjecaj na koncentraciju, reakcije i toleranciju na stres. Osim toga, promjene i u ritmu spavanja i umor zbog nedostatka sna kod nekih vozača-postača mogu utjecati na sigurnost vožnje.

Član BiHAMK-a i profesor islamskih nauka, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu Dženan Handžić muslimanskim vjernicima za volanom želi poručiti kako su za sigurnu vožnju neophodni koncentracija, disciplina i odgovornost.

„U našim uslovima u saobraćaju je uz sve ovo možda najpotrebnije i strpljenje, a usvajanje ove plemenite osobine jedan je od važnih ciljeva posta“, kaže Handžić, koji i sam dnevno u saobraćaju provede više od dva sata.

Post ima duhovnu dimenziju i mnogi vjernici ističu osjećaj smirenosti i fokusiranosti. Ipak, fiziološke promjene tokom dana mogu uticati na vožnju.

Stručnjaci objašnjavaju da kombinacija umora, pada šećera u krvi i vremenskog pritiska može uticati na strpljenje i donošenje odluka u vožnji.

Na ovo skreće pažnju i  sagovornik: “Postači moraju voditi računa o stanju svog organizma tokom ramazana i mogući pad koncentracije izazvan postom nadoknaditi dodatnom pažnjom.

Tada smo naročito dužni, uz strpljenje, pokazivati poštovanje, razumijevanje i solidarnost prema drugim učesnicima u saobraćaju. Suzdržimo se od nervoznog trubljenja, budimo pažljiviji prema drugima, budimo pristojniji, pazimo na prednost u saobraćaju i ustupajmo je drugima.“

S obzirom na povećan intenzitet saobraćaja tokom ramazana, i BiHAMK – u skladu sa preporukama stručnjaka – poziva vozače i druge učesnike u saobraćaju da planiraju kretanje kako bi izbjegli stvaranje gužvi, da budu naročito oprezni i strpljivi u prediftarsko vrijeme ali i da paze na fizičko stanje u kojem tokom ramazanskog posta učestvuju u saobraćaju.

Ramazan je vrijeme duhovnosti, zajedništva i solidarnosti. Upravo zato strpljenje, tolerancija i odgovorno ponašanje u saobraćaju postaju još važniji – jer stići kući nekoliko minuta kasnije uvijek je bolje nego ne stići na iftar.

Profesor Handžić naglašava kako mirniju, strpljiviju i solidarniju vožnju tokom ramazana nakon mjesec dana prakse treba usvojiti kao trajni standard lične saobraćajne kulture.

„Time bi i naš post na neki način dodatno dobio na kvalitetu“, poručuje teolog sa članskom karticom BiHAMK-a.