Rasprava u Kongresu: BiH je zaglavljena i ne može napredovati, Dejton više ne funkcioniše

Administracija američkog lidera Joe Bidena trebala bi se posvetiti jačanju demokratije i zaustavljanju utjecaja Rusije i Kine na Zapadnom Balkanu kroz zajedničku saradnju s Evropskom unijom, jedna je od glavnih preporuka koja se danas našla pred Kongresom SAD-a. Na saslušanju pred Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa učestvovali su utjecajni poznavaoci dešavanja i situacije na Balkanu, a koji su budućoj administraciji novoizabranog američkog predsjednika dali preporuke kakve stavove bi trebala zauzeti u vezi sa zemljama Zapadnog Balkana.

BiH zaglavljena i ne može napredovati

U uvodnom obraćanju predsjednik Odbora Eliot Engel, kroz prisjećanje na raspad Jugoslavije, posebno se osvrnuo na Dejtonski mirovni sporazum koji je, kako kaže, okončao stravične užase u BiH, ali danas zemlju doveo do mrtve tačke.

“BiH je zaglavljena i ne može napredovati. Sada vidimo da ovaj sistem ne funkcioniše na mnogo načina i da je doveo BiH do dubokog zamrzavanja gdje Republika Srpska blokira odluke od državnog nacionalnog interesa u korist široko rasprostranjene autonomije. Ovo se mora završiti. Dejton je doveo BiH dokle je je mogao, ali već godinama više ne funkcioniše. Stoga Bidenova administracija mora postaviti jednostavno pitanje. Šta učiniti sljedeće?”, rekao je Engel.

Poruka Odbora za vanjske poslove američkog Kongresa jeste da BiH još nije uspjela dostići održivu demokratiju.

Priznanje Kosova

Sudeći prema onome što je danas izneseno pred Kongresom SAD-a, Bidenova administracija će u mnogome biti posvećena normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Kako je rečeno, jedan od načina da ove dvije zemlje zajedno napreduju jeste da se fokusiraju kako ratne zločince dovesti “pred lice pravde”.

“Ljudi na Kosovu zaslužuju živjeti slobodno u demokratskoj i neovisnoj zemlji koja je u potpunosti dio međunarodne zajednice. Srbija mora pokazati da vidi svoju budućnost na Zapadu. Preokret neprihvatljivog produbljivanja sigurnosnih operacija s Rusijom bio bi važan korak za Beograd. Srbijanski lideri moraju priznati da Vladimir Putin i Xi Jiping nisu njihovi prijatelji. Dok SAD i evropski parteri pomažu Zapadnom Balkanu u ostvarenju prosperitetne i demokratske budućnosti, Putinov režim promoviše destruktivnu agendu pokazujući podjele i potičući etničke tenzije. Putin i njegovi prijatelji imaju za cilj ugušiti demokratski progres u regiji i opstruirati integracije Zapadnog Balkana, dok kineske komunističke partije predstavljaju opasnost za regiju”, stav je Odbora za vanjske poslove SAD-a.

Bivša državna sekretarka Madeleine Albright je istakla da je Bidenova administracija naklonjena pružanju pomoći u razvoju Zapadnog Balkana, što je, kako je istakla, od posebnog značaja u vrijeme kada zemlje ove regije pate od teških zdravstvenih i ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa.

“Balkan je danas mirniji i stabilniji nego što su mnogi mislili da može biti prije 25 godina. Zemlje se nisu raspale ili vratile etničkom nasilju. Umjesto toga, naklonjene su evropskim integracijama i rade na jačanju veza sa SAD-om”, kazala je Albright.

Ipak, ona je istakla da je korupcija i dalje veliki problem na Zapadnom Balkanu, kao i političke vođe koje potiču na širenje etničkih tenzija. Albright naglašava da Kina i Rusija šire novi utjecaj u regiji, a Srbija je posebno meta antizapadnobalkanske propagande. Bivša sekretarka smatra da je oporavak od pandemije prilika za SAD da pomogne ovoj regiji, ali i da SAD mora udružiti snage s Evropskom unijom kako bi zajedno pomogli napredak Zapadnog Balkana.

Sankcionirati one koji priznaju nezavisnost RS-a

Profesor na Univerzitetu Johns Hopkins i poznavalac balkanskih prilika Daniel Serwer istakao je da su problemi nauočljiviji u odnosu Kosova i Srbije, te unutar Bosne i Hercegovine. On smatra da je američka posvećenost ovoj regiji od velikog značaja zbog čega bi predsjednik Biden zajedno s evropskim partnerima trebao predstaviti zajedničku viziju za Balkan.

Serwer se također osvrnuo na Dejtonski mirovni sporazum kazavši da njegova formula više nema smisla za međunarodnu zajednicu. Kako kaže, Dayton danas služi interesima onih koji potiču etničke tenzije.

“Amerika mora pritisnuti Evropljane da sankcioniraju one koji podržavaju nezavisnost Republike Srpske i preusmjeriti svoje trupe u grad Brčko kako bi blokirale secesiju. SAD bi trebala pokušati blokirati rusko naoružavanje entitetske policije, kao i hrvatsko i srpsko političko uplitanje u BiH. Evropa i SAD žele postdejtonsku BiH koja se može kvalificirati za članstvo u EU. Srbija u tome može pomoći. Ukoliko srbijasnki predsjednik Aleksandar Vučić nastavi podržavati autokratiju s Rusijom i Kinom, Amerikanci i Evropljani će morati sačekati dan kada će Srbija biti posvećena stvarnoj demokratiji u svojoj domovini i boljim odnosima sa svojim susjedima”, rekao je Serwer.

On je dodao i da bi Biden i njemačka kancelarka Angela Merkel trebali pritisnuti članice Evropske unije koje nisu priznale Kosovo da to učine što prije.

Politički analitičar Janusz Bugajski osvrnuo se na ekonomski napredak Balkana istakavši da je u tom smislu od esencijalnog značaja saradnja SAD-a i Evropske unije.

“Ekonomski odnosi neće se normalizirati ukoliko politički odnosi ostanu nenornalni”, dodao je Bugajski.

Osvrnuvši se na BiH, Bugajski je rekao da Dayton nije dizajniran za izgradnju integrisane države.

“Kako bi riješili zastoj u BiH, američki i evropski predstavnici moraju osmisliti mapu puta ustavne, upravne i izborne reforme u BiH. Podrška građanskoj politici mora se značajno povećati, ali i ojačati vladavina zakona. Ekonomskim instrumentima mogu se potaći reforme, ali stalne prijetnje usmjerene prema integritetu BiH ograničavaju ekonomski napredak i promovišu radikalizam i međuetničku neslogu”, rekao je Bugajski.

Dakle, Sjedinjene Američke Države će ostati angažovane u zemljama Zapadnog Balkana, naročito u pružanju pomoći za oporavak od posljedica pandemije, a čini se još više kako bi zaustavile kinesko-ruski utjecaj u ovoj regiji. Koliko će Biden uspjeti podstaći jačanje demokratije u BiH, ostaje da vidimo.

Podsjetimo da šest zemalja s područja Zapadnog Balkana, i to Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija su države koje se bore za ulazak u Evropsku uniju, dok su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija članice NATO-a.

Klix.ba