Rast izvoza u 2025. godini potvrđuje oporavak tržišta i jačanje međunarodne razmjene BiH

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2025. godini povećan je za 2,12 milijardi KM, što ukazuje na veći intenzitet međunarodne trgovine, rast ekonomskih aktivnosti i snažniju integraciju domaće privrede s inostranim tržištima.

Vrijednost izvoza dostigla je 17,42 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 882 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio 30,43 milijarde KM i bio veći za 1,21 milijardu KM. Istovremeno, deficit robne razmjene porastao je za 359 miliona KM i iznosio je 13 milijardi KM.

Ovi podaci predstavljeni su na konferenciji za novinare u Sarajevu, gdje su predsjednik Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić te predstavnice Sektora za makroekonomski sistem Belma Alihodžić i Amila Močević prezentirali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2025. godini. Podaci su tom prilikom predstavljeni i diplomatskom koru u BiH, predstavnicima institucija i domaćih kompanija.

„Tokom prošle godine je skoro 1000 naših kompanija učestvovalo u posjetama sajmovima, B2B susretima, konferencijama i edukacijama koje smo organizirali. Struktura razmjene ostaje stabilna, metalska industrija zadržava najveće učešće, dok drvna industrija ostvaruje suficit i daje značajan doprinos vanjskotrgovinskom balansu.

Posebno je važno istaći snažnu povezanost sa tržištima Evropske unije i CEFTA regiona, gdje su bh. kompanije integrisane u regionalne i evropske lance vrijednosti. Rast izvoza na pojedinim tržištima, uz istovremenu potrebu daljnje diverzifikacije i jačanja konkurentnosti, ukazuje na potencijal domaće privrede da u narednom periodu dodatno unaprijedi svoju poziciju na međunarodnom tržištu“, rekao je Egrlić.

Evropska unija ostaje ključni vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, s više od 73 posto ukupnog izvoza i 66 posto ukupnog uvoza. Najveća pojedinačna razmjena ostvarena je s Hrvatskom, dok je unutar CEFTA regiona zabilježen najdinamičniji rast.

„Najznačajniji trgovinski partner naše zemlje ostaje EU, s više od 73% ukupnog izvoza i 66% ukupnog uvoza. Umjeren rast uvoza od 2,68% i snažniji rast izvoza od 5,57% potvrđuju stabilnu i intenzivnu vanjskotrgovinsku razmjenu, pri čemu je izvoz u EU povećan za 669 miliona KM.

Pokrivenost uvoza izvozom s EU iznosi 62,7%, što ukazuje na stabilan, ali i dalje deficitarana odnos, pri čemu EU zadržava poziciju ključnog partnera i glavnog pokretača bh. izvoza“, rekla je Alihodžić.

Izvoz u zemlje CEFTA regiona iznosio je 2,97 milijardi KM i veći je za 135 miliona KM, dok je uvoz iznosio 4,74 milijarde KM i bio veći za 229 miliona KM. Najveći obim razmjene ostvaren je sa Srbijom, gdje je izvoz iznosio 1,88 milijardi KM, a uvoz 4,10 milijardi KM.

„Na tržište EFTA-e izvezeno je 404,52 miliona KM i veći je za 64,5 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je iznosio 603,16 miliona KM i veći je za 30,61 milion KM.

Više od 70% ukupne razmjene sa EFTA-om ostvaruje se sa Švicarskom, gdje je izvoz dostigao 344,37 miliona KM, dok je uvoz iznosio 547,66 miliona KM. Bosna i Hercegovina je ostvarila porast izvoza na tzv. treća tržišta od 3,60% i ukupno je izvezeno 1,37 milijardi KM vrijednosti robe, dok je uvoz iznosio 4,85 milijardi KM i veći je za 9,48%.

Od ovih tržišta, izvoz je jedino rastao u Tursku, dok je uvoz najviše rastao iz Kine“, navela je Alihodžić.

Posmatrano po sektorima, rast izvoza i uvoza zabilježen je u gotovo svim granama privrede, pri čemu prednjače energetika, elektroindustrija i automobilski sektor.

„Ukupan rast izvoza u najvećoj mjeri rezultat je snažnog povećanja izvoza električne energije, koji je porastao za 30% i potvrdio ključnu ulogu energetskog sektora u izvoznoj strukturi BiH. Značajan doprinos dali su i sektori s većom dodanom vrijednošću, prije svega rast izvoza dijelova za automobilsku industriju porastao za 13% i izolovane žice za 7%, što potvrđuje stabilnu integraciju domaćih kompanija u evropske lance snabdijevanja.

Metalne konstrukcije bilježe umjeren rast od 5%, dok je izvoz namještaja blago smanjen za 2%, što ukazuje na izazove na tržištu, ali i na zadržano prisustvo bh. proizvođača u EU“, rekla je Močević.

Dodala je da su nafta i naftna ulja i dalje najznačajniji uvozni proizvodi, s vrijednošću od 2,24 milijarde KM, uprkos padu od sedam posto.

„Uvoz automobila porastao je za 9%, a lijekova za 8%. Posebno je izražen rast uvoza električne energije od 101%, na 628,96 miliona KM, što ukazuje na energetski disbalans i potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta.

Bakrena žica, s uvozom od 471,8 miliona KM i rastom od 4%, zadržava značajnu ulogu jer se u velikoj mjeri koristi za dalju preradu i izvoz, potvrđujući integrisanost domaće industrije u međunarodne lance vrijednosti“, objasnila je Močević.

Agroindustrijski i prehrambeni sektor i dalje bilježi najveći deficit, koji je u 2025. godini iznosio 4,24 milijarde KM.

„Iako deficit izgleda veliki, on je razumljiv s obzirom na ovisnost BiH o uvozu sirovina i proizvoda koji se kod nas ne proizvode. Izvoz agroindustrije rezultirao je povećanjem plasmana masti i ulja, mliječnih proizvoda i proizvoda na bazi žitarica.

U uvozu prednjače meso i mesni proizvodi, sirće, alkoholi i pića, duhan, kafa, čaj, proizvodi na bazi žitarica i mliječna industrija. Agroindustrija ima prostora za dalji rast, ali za ubrzanje je potrebna i podrška domaćeg tržišta“, istakla je Močević.

Drvna industrija i dalje ostvaruje suficit, dok su u 2025. godini hemijska i farmaceutska industrija zabilježile blagi pad izvoza, a tekstilna industrija pad i izvoza i uvoza.

Mineralna goriva i električna energija bilježe stabilan rast uvoza, posebno električne energije, čiji je uvoz porastao za 101 posto.

Za 2026. godinu očekuje se zadržavanje sličnog tempa vanjskotrgovinske razmjene, bez većih oscilacija. Umjeren rast izvoza procjenjuje se bez značajnih skokova, dok bi rast domaće potrošnje, uz povećane plate, doznake i blagu inflaciju, mogao dodatno povećati uvoz.

Za snažniji izvoz, naglašeno je, neophodno je jačati proizvode s većom dodanom vrijednošću i diverzifikovati plasman na treća tržišta, posebno prema SAD-u, Turskoj i Saudijskoj Arabiji.