Raste količina novca koju bh. građani iz inostranstva šalju u domovinu

Ponovo raste količina novca koju bh. građani iz inostranstva šalju u domovinu. To je rezultat odlaska sve većeg broja naših građana uglavnom u zapadnoevropske i skandinavske zemlje. To što ne zaboravljaju svoje familije u domovini i šalju im novac je dobro, ali samo kratkoročno.

U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine očekuju da će, kada krajem marta ove godine budu poznati podaci i za posljednji četvrti kvartal prošle godine, ukupna suma koju je dijaspora poslala u prošloj godini premašiti iznos od 2,7 milijardi maraka. Doznake čine značajan procenat bruto društvenog proizvoda.

Doznake iz inostranstva od naše dijaspore najviše stižu iz zemalja Zapadne Evrope, odnosno Njemačke, zatim Skandinavije, Sjeverne Amerike i nešto manje iz Australije. Nakon nekoliko godina stagnacije, doznake iz dijaspore bilježe trend rasta.

Iznos od oko dvije milijarde KM, koliko je stiglo u prvih devet mjeseci prošle godine, značio je rast od oko 3 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Značajniji porast novčanih doznaka od osam odsto ili blizu dvije milijarde konvertibilnih maraka uočen je u 2017 godini . Od 2008. do 2012. godine na doznake iz inostranstva osjetio se uticaj svjetske ekonomske krize.

Vrijednost doznaka puno je veća od podataka kojima raspolaže Centralna banka jer značajan dio novca iz inostranstva stiže u gotovini i robi.

Generalno, nije dobro da u bruto nacionalnom dohotku, odnosno prihodima koji se ostvaruju u BiH, u većem stepenu učestvuju novčane doznake iz inostranstva od dijaspore, smatraju u Udruženju ekonomista SWOT. Bosna i Hercegovina izvozi radnu snagu, koja je generator razvoja svake zemlje, zauzvrat dobije rast prihoda od nekoliko desetina miliona maraka, a šteta od odlaska radno sposobnog stanovništva je mnogo veća, kažu ekonomisti .

U međuvremenu, Bosna i Hercegovina mora pronaći model kako da živi bez, prema nekim procjenama, čak četiri milijarde ino doznaka.

BHRT