Raštika – jedno povrće za cijeli život

Jedna šolja kuhane raštike težine 130 grama u cijelosti će pokriti dnevnu potrebu za vitaminom C i dvodnevnu potrebnu količinu vitamina A. Istovremeno ćete dobiti i pristojnu dozu vitamina B1, B3, B6 i folne kiseline te vitamina E i K.

Morat ćete se zadovoljiti sa samo 36 kalorija uz koje ćete u organizam unijeti proteine i omega3 masne kiseline uz triptofan te minerale mangan, bakar, kalcij, kalij, željezo, magnezij, fospor i čitav niz biološki izuzetno vrijednih komponenti. I to sve, da naglasimo, u kuhanom povrću!

Zato i ne čudi kako je George Mateljan, jedan od najboljih poznavalaca zdrave hrane u svijetu, napisao: “Ako ste u nekom slučaju primorani izabrati samo jedno povrće za cijeli život, to bi svakako trebala biti raštika.”

Nedovoljno poznata i malo cijenjena

Ko bi rekao da je skromna raštika jedno od najzdravijih povrća na svijetu? Prehrambene vrijednosti ove biljke su vrlo impresivne, međutim kod nas nedovoljno poznate i malo cijenjene.

Raštika se uzgaja zbog lišća koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu, a dostupna je i tokom cijele godine. Zelene je boje, a okus joj se može opisati kao slatko-gorkast. Iako se uzgaja još od davnina, znanstvenici su tek nedavno otkrili da sadrži pravo bogatstvo nutrijenata.

Izrazito je skromnih zahtjeva prema vanjskim uvjetima tako da od svih kupusnjača najbolje podnosi visoke temperature i sušu tokom ljeta kao i niske temperature i snijeg tokom zime. Također se može uzgajati na različitim tipovima tla.

Porijeklo raštike je nepoznato, ali uzgajali su je još u doba faraona u starom Egiptu. Jeli su je i stari Grci i Rimljani, a kod nas su je ljudi počeli saditi početkom četvrtog stoljeća.

Danas se uzgaja u vrtovima u Dalmaciji – osobito Dalmatinskoj Zagori, na otocima i u Hercegovini, dok na kontinentu nije toliko prisutna. Od svih kupusnjača najbogatija je provitaminom vitamina A i mineralom kalcijem.

Poboljšava optimalno zdravlje

Raštika se kao član Brassica porodice ističe kao povrće koje povoljno utječe na zdravlje. Danas su tvari koje sadržavaju sumpor, glukozinolati i metil cistein sulfoksid jedan od glavnih predmeta istraživanja.

Glukozinolati su jedinstvena i važna skupina nusproizvoda metabolizma koja je vrlo zastupljena upravo u krstašicama. Iako u biljkama postoji preko 100 različitih glukozinolata, samo se 10 – 15 nalazi u raštiki i ostalim krstašicama.

Njihovi razgradni produkti vrlo su zanimljivi, zbog svojih hranjivih, protugljivičnih, antibakterijskih te antikancerogenih svojstava, ali i zbog osiguravanja karakteristične arome određenog povrća. Oni posebno štite od raka pluća, mokraćnog mjehura, prostate, dojke, debelog crijeva i jajnika.

Tačan mehanizam djelovanja ovih tvari još nije u potpunosti jasan, no nekoliko studija je ukazalo na sposobnost glukozinolata i cistein sulfoksida da aktiviraju detoksikacijske enzime jetre koji pomažu u neutralizaciji potencijalno karcinogenih tvari.

Raštika je posebno poznata po svojoj sposobnosti snižavanja holesterola kada se konzumira redovito. U toj kategoriji ona pobjeđuje sve ostale krstašice. Vežući žučne kiseline u probavnom sustavu čini ih lakšima za izlučivanje iz tijela. Osim toga, sadrži i četiri malo poznata tipa glukozinolata.

Poboljšava zdravlje kostiju

Ko želi izgraditi i održati čvrste kosti, raštika je pravi izbor. Ona je alternativni izvor za ljude koji traže namirnice koje ne sadržavaju mlijeko, ali su bogate kalcijem.

Uvrštavanje raštike u prehranu smanjuje i rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Ona je izvanredan izvor folne kiseline i vrlo dobar izbor vitamina B6, nutrijenta koji smanjuje nivo homocisteina koji se često dovodi u vezu s povećanim rizikom od bolesti srca i za koji je pokazano da oštećuje strukturu kostiju.

Poboljšava zdravlje očiju

Raštika je izvanredan izvor vitamina C i vitamina A, bogata je i cinkom te manganom, mineralima koji imaju vrijedna antioksidativna svojstva. ona sadržava velike količine luteina i zeaksantina. Štaviše, ona je, među “najzdravijim namirnicama na svijetu”, četvrti najbogatiji izvor ovih karotenoida.

Lutein i zeaksantin snažni su antioksidansi koji štite oči od oštećenja koja uzrokuju slobodni radikali. Konzumacija ovih karotenoida povezana je sa smanjenim rizikom od katarakte i staračke makularne degeneracije. Raštika također sadržava vitamin A koji blagotvorno djeluje na zdravlje očiju te pomaže u privikavanju očiju na izmjene svjetla i tame.

Kako na rak djeluju glukosinulati

U novije doba meta naučnih istraživanja su glukosinulati iz raštike. Oni, naime, mogu zaštititi tijelo od nekoliko vrsta raka, uključujuci rak dojke i rak jajnika.

Interesantno je da se formiraju tek prilikom sjeckanja ili žvakanja svježe raštike i to na mjestima gdje je sječena. Zato se preporučuje biljku narezati nekoliko minuta prije kuhanja čime se ostavlja dovoljno vremena za formiranje dovoljno sulforahena.

Iz nekog razloga ova supstanca izaziva u jetri formiranje enzima koji bukvalno „na samoubistvo“ navode ćelije koje izazivaju rak dojke i debelog crijeva. Ova supstanca nudi zaštitu i onima koji genetski imaju predispozicije dobijanja karcinoma debelog crijeva. To su su rezultati istraživanja provedenog na Rutgers University i objavljeni u online časopisu Carcinogenesis.

Recept za dijabetičare

Da bi se izvuklo što više koristi, raštiku treba samo blanširati 5 minuta u slanoj vodi, začiniti maslinovim uljem i limunom, a mogu se dodati bijeli luk i biber. Prema tome japrak, odnosno sarma od raštike, ne pomaže mnogo.

Kako djeluje raštika

1. Popravlja problema s visokim krvnim pritiskom.

2. Jača kosti

3. Odlična zamjena kalcija svima koji ne podnose mlijeko.

4. Trudnicama može osigurati folnu kiselin.

5. Korisna je za poboljšavanje nervnog sistema fetusa.

6. Smanjuje rizik za bolesti srca.

7. Ppoboljšava zdravlje očiju.

Smanjite šanse raku jajnika!

Raštika je bogata i flavonoidom maempferolom – to je jedan od flavonoida koji će pomoći ženama u prevenciji raka jajnika. Istraživanja pokazuju da žene imaju 40 posto manje šanse da dobiju rak jajnika ukoliko unose dovoljno ovih flavanoida.

Osim u raštiki, ovo možete pronaći i u zelenom čaju, luku, brokulama, prasi i špinatu. Dakle, ako jedete raštiku 3 do 5 puta sedmično po jednu šolju, smanjit ćete rizik od nastanka raka jajnika.

Avaz.ba