Rastu cijene u BiH: Na šta trošite najviše novca? Mladi na izlaske i nargile a stari?

Većina ljudi živi od plate do plate, što znači da sav novac koji dobiju troše, ne štede, a nerijetko troše i novac koji nemaju sa kreditnih kartica ili minusa na tekućem računu.

Često se desi da se nekoliko dana pred platu nađemo u problemu jer smo potrošili skoro sve što smo mogli, a treba ‘preživjeti’ do plate.

Međutim, nije kod svakoga tako. Postoje i ljudi koji pametno i odgovorno troše novac, te uvijek imaju i nešto sa strane, za svaki slučaj. Potrebno je samo malo organizacije i samodiscipline kako se ne biste svaki mjesec dovodili u situaciju da ‘spajate kraj s krajem’ i da jedva čekate platu koju ćete opet rekordnom brzinom potrošiti. I tako ukrug.

Prioriteti i ciljevi

Prije izrade finansijskog plana treba dobro razmisliti o svojim prioritetima i ciljevima jer će onda sve biti lakše. Cilj može biti i pokretanje vlastitog posla, kupovina namještaja, automobila, putovanje ili nešto slično, a kada znate za šta štedite onda će vam biti lakše i odvojiti određeni iznos novca od plate svaki mjesec.

Pametno trošenje

Pametno trošenje ne uključuje samo trošenje već i štednju i to baš za ono što želite. Krenite tako što ćete napraviti sedmični ili mjesečni finansijski plan, a svaki put kada budete išli u kupovinu pazite koliko novca trošite. Potrošnju novca možete smanjiti i praćenjem akcija , sniženja i drugih pogodnosti koje se nude kupcima. Neki od dobrih savjeta koji se češto čuju su da oni da se zimska ili ljetna odjeća kupuju na kraju sezone, jer su tada mnogo jeftinija. Na taj način ne samo da štedite novac, već i pametno trošite, a i spremni ćete dočekati narednu sezonu.

Ostavljanje novca sa strane

Ovdje se ne misli samo na štednju, već i na one troškove poput izlazaka u kino, pića s prijateljima ili večere u restoranu. Sigurno je da većina ljudi voli otići u restoran i ne misliti o tome koliko će ih ručak ili večera koštati, međutim, mnogo bi bolje bilo da za ovakve prilike skupite novac ranije, odvajate pomalo sa strane i da sebi priuštite osjećaj bezbrižnosti kada trošite taj novac, ne misleći kako ste za taj ugođaj izdvojili određeni, veći, iznos od plate. Kada skupite novac za određene stvari koje vas ispunjavaju onda nemate osjećaj grižnje savjesti jer ste taj novac potrošili.

Iskušenja

Vjerovatno je da će biti potrebno dosta žrtvovanja kada je trošenje u pitanju, ali ukoliko želite istrajati u odluci da se ne rasipate onda morate pripaziti da ne obavljate kupovine koje vam nisu potrebne u tom trenutku, a pogotovo one kupovine koje obavljate zbog dobrog ili lošeg raspoloženja. Impulsivna kupovina je dobra samo ako imate ušteđen novac samo za te prilike.

Finansijska tablica

Zapisivanje je uvijek i više nego dobro. Zapisujte svoje troškove, ali i prihode. Tako u svakom trenutku znate koliki vam je budžet, koliko vam je potrebno novaca za mjesečne obaveze poput računa, kredita i slično, te za štednju i ostale stvari za koje želite namijeniti svoj novac. Također, uz tablicu prihoda i rashoda moći ćete vidjeti gdje previše trošite i gdje možete dodatno uštedjeti.

Prosječne cijene za robu široke potrošnje u BiH će u ovoj godini porasti za 7,7 odsto, a zbog inflacije i poskupljenja energenata u prvih pet mjeseci prikupljeno je 20 odsto više indirektnih poreza, navedeno je u najnovijem kvartalnom Izvještaju o ekonomskom napretku za zemlje zapadnog Balkana i Turske, koji je objavila Evropska komisija.

Osim toga, kako je istaknuto, do početka ukrajinske krize statističari u Evropskoj komisiji bilježili su snažan oporavak od kovida u BiH, a turizam je nastavio da raste i nakon toga što je, kako naglašavaju, doprinijelo donekle povoljnijim ekonomskim pokazateljima.

Ilustracije radi, oni ističu da je u prvih pet mjeseci ove godine broj noćenja povećan za gotovo 80 odsto, a najviše turista je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Vlasti na svim nivoima u zemlji, kako naglašavaju, povećale su potrošnju usljed pojačanih prihoda, a dodaju da je u RS dio povećanih troškova trajan jer je usmjeren na povećanje plata u javnom sektoru.

“Planirana potrošnja je povećana za oko devet odsto, uglavnom za trajna povećanja plata i penzija u javnom sektoru, kao i dodjele za ratne veterane i socijalne beneficije. Finansiranje većih troškova koji iz ovog proističu će, prema onom što kažu vlasti u RS, dovesti do manjeg deficita za milion maraka od 209 miliona maraka”, istaknuto je u izvještaju.

Kada je riječ o inflaciji, ističu da su glavni pokretači značajno povećanje cijena sirovina, energije, hrane i ulja, i to usljed rata u Ukrajini, ali i zbog niske baze od prve polovine 2021. godine, kada su, kako podsjećaju, cijene u velikoj mjeri stagnirale.

U prvom kvartalu, kada je ekonomija rasla, ističu da je usljed rasta u trgovini, transportu i turizmu bh. bruto domaći proizvod povećan za 1,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Ako se poredi s prvim kvartalom 2021. godine, rast je iznosio 5,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

“Glavni pokretač rasta je i dalje privatna potrošnja, koja je povećana za 5,2 odsto i doprinijela je ukupnom rastu s pet odsto. Izvoz je povećan za 40,6 odsto u odnosu na isti period lani. Investicije su porasle za 23,1 odsto, potpomognute padom od 11,2 odsto prethodne godine”, naglašeno je.

Ovaj rast je, kako je naglašeno, doprinio i smanjenju nezaposlenosti u BiH, i to za 3,7 odsto u odnosu na isti period lani, odnosno oko 30.000 ljudi. Istovremeno je, kako ističu, broj nezaposlenih smanjen za 36.000 ili za 8,7 odsto. U ranijim izvještajima je isticano da je smanjenje nezaposlenosti djelimično uzrokovano odlaskom ljudi iz BiH, odnosno skidanjem s biroa, a u ovom izvještaju se ovo ne spominje.

Zoran Pavlović, ekonomski ekspert, ističe za “Nezavisne” da trenutna ekonomska kriza neće prestati dok se ne zaustavi rat u Ukrajini, a za šta, kako kaže, zasad ne vidi želju da se desi. S tim u vezi, kako ističe, treba očekivati rast inflacije i dalje pogoršanje životnog standarda građana jer, kako tvrdi, vlasti u BiH ne čine ništa da se situacija ublaži. On je podsjetio da je predsjednik Vlade RS obećao da će od aprila doći do smanjenja akciza za gorivo, ali da se to nije desilo, niti se vide planovi za rasterećenje građana.

“Kroz Upravu za indirektno oporezivanje se ove godine u prvih šest mjeseci prikupilo 836 miliona maraka više nego prošle godine. To govori o tome da je inflacija, ali i u nekim momentima histerična kupovina na početku sukoba u Ukrajini, doprinijela da u biti građani postanu sve siromašniji, a država sve bogatija”, zaključio je on.