Rastući govor o trećem entitetu: Politička taktika ili najava dublje krize?

Globalni pomaci i evropska desnica otvaraju prostor starim ambicijama. Sve češća spominjanja trećeg entiteta u javnom prostoru ne mogu se posmatrati izolirano od šireg političkog okruženja.Uspon desnice u Evropi, očekivani povratak Donalda Trumpa na međunarodnu scenu i globalna nestabilnost stvaraju ambijent u kojem hrvatski politički blok ponovo gura višedecenijsku ambiciju – preuređenje BiH po etničkim linijama.Takav entitet nikada nije bio dio Dejtonskog sporazuma niti američkog pristupa Bosni i Hercegovini. Čak i s novim političkim trendovima u Washingtonu, američki strateški interesi na Balkanu ostaju fokusirani na stabilnost i ekonomske projekte poput Južne interkonekcije.Treći entitet bi upravo to doveo u pitanje – evropski put BiH, investicije i dugoročne sigurnosne planove. U javnosti dodatnu konfuziju stvara narativ koji šire pojedini lobisti povezani s hrvatskom desnicom, uključujući Maxa Primorca, čije izjave stvaraju sliku da je kraj postojeće BiH realna opcija.Međutim, takvi stavovi odražavaju samo jedan mali segment, a ne cjelovitu američku politiku prema regionu. Ključno pitanje je: zašto se tema trećeg entiteta toliko agresivno ističe baš sada?U pozadini se nazire politička taktika. Kada se u Sarajevu otvori strah od mogućeg preustrojstva države, mnogo je lakše progurati stare zahtjeve – promjene izbornog zakona, novi način biranja Predsjedništva i dublje etničke podjele moći.Naspram prijetnje rasparčavanja države, ti zahtjevi izgledaju „blagi“. Upravo u tom kontekstu leži suština povećanog insistiranja na trećem entitetu: pojačati pritisak i otvoriti prostor za postizanje dugoročnih ciljeva HDZ-a kroz pregovore unutar BiH.Ovakva dinamika zahtijeva i aktivniji odgovor institucija BiH. Ministarstvo vanjskih poslova, kao ključna institucija za komunikaciju sa susjednim državama, trebalo bi zatražiti objašnjenja iz Hrvatske – posebno zbog činjenice da hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman blisko sarađuje s Primorcem, koji BiH u američkim institucijama opisuje kao disfunkcionalnu državu.