Rat s Iranom okrenuo se protiv Trumpa: Amerikanci mu poslali jasnu poruku

Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je vojnu kampanju protiv Irana s ciljem promjene tamošnjeg režima, ali se sukob pretvorio u ozbiljan politički izazov i za njegovu administraciju. Nezadovoljstvo birača zbog rata i visokih cijena goriva doprinijelo je pobjedi demokrata na američkim međuizborima, čime su preuzeli kontrolu nad Kongresom.

Takav razvoj događaja Trumpa stavlja pred dvije mogućnosti: pokušati okončati sukob pregovorima ili se odlučiti za novu, znatno rizičniju vojnu eskalaciju.

U Teheranu i među iranskim saveznicima izborni rezultati u SAD-u protumačeni su kao svojevrsna ocjena američkog angažmana u ratu. Istovremeno, zvaničnici država Perzijskog zaljeva pokušavaju procijeniti kakav će potez povući američki predsjednik.

“Iran je uspio promijeniti režim u Americi”, bila je prva reakcija izvora bliskog jednom od američkih saveznika u Perzijskom zaljevu.

Isti izvor naveo je da su zvaničnici zaljevskih država bili iznenađeni razmjerama pobjede demokrata na američkim međuizborima održanim u utorak.

Sukob je počeo 28. februara američko-izraelskim napadima na Iran, nakon čega se proširio na veći dio regije. Teheran je odgovorio lansiranjem raketa i dronova prema ciljevima u zemljama Perzijskog zaljeva, ali i brodovima u Hormuškom moreuzu, što je izazvalo poremećaje u globalnom snabdijevanju energentima.

Iako je zajednička vojna kampanja SAD-a i Izraela nanijela ozbiljnu štetu iranskim vojnim kapacitetima, odlučujući rezultat nije postignut. Pitanje iranskog nuklearnog programa tako je i dalje ostalo otvoreno.

Promijenjeni odnosi snaga u Washingtonu mogli bi dodatno utjecati na Trumpove naredne poteze. S obzirom na to da demokrate sada kontrolišu Kongres i imaju mogućnost ograničavanja njegovih vojnih poteza, američki predsjednik mogao bi imati veći interes za postizanje dogovora.

Dva izvora bliska vladajućim krugovima u zaljevskim državama smatraju da je zbog toga sveobuhvatni napad na Iran sada manje vjerovatan.

Kao jedna od mogućnosti spominju se ograničeni dodatni udari na iranska nuklearna postrojenja, što bi Washingtonu moglo omogućiti da proglasi ostvarenje svojih ciljeva i završi vojnu kampanju. U međuvremenu, Kina pojačava diplomatske aktivnosti s ciljem pronalaska rješenja.

Ipak, analitičari iz zemalja Perzijskog zaljeva upozoravaju da bi eventualni sporazum mogao donijeti nove rizike. Ukoliko bi Iran takav dogovor predstavio kao jasnu pobjedu, dok bi Trump ostao u poziciji političkog gubitnika, to bi moglo izazvati dodatne nepromišljene poteze.

Pritisak nije ograničen samo na američkog predsjednika. Sedmicu prije američkih međuizbora, politički udarac pretrpio je i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

Njegov desničarski blok osvojio je 53 od ukupno 120 mjesta u Knesetu na izborima održanim 27. oktobra, što je osam mandata manje od potrebne većine. Zbog toga se Netanyahu suočava s borbom za politički opstanak.

Budući da su političke sudbine Trumpa i Netanyahua sve više povezane s ishodom rata, postoji bojazan da bi obojica mogli posegnuti za eskalacijom sukoba kako bi odgovorili na vlastite političke probleme.

“Rezultati izbora u SAD-u čine postizanje dogovora hitnijim za Trumpa, ali nimalo lakšim za Iran”, izjavila je Ebtesam al-Ketbi, predsjednica Centra za politiku Emirata u Abu Dhabiju.

Ona smatra da će mnogo zavisiti od toga kako će Teheran protumačiti promjene u američkoj politici.

“Ako Teheran shvati da je Trumpu potreban dogovor, ali ne bilo kakav dogovor, mogla bi se ukazati stvarna prilika za okončanje rata. Međutim, ako te rezultate protumači kao dokaz da je američka odlučnost oslabila, to bi ga, naprotiv, moglo potaknuti na pokretanje nove vojne eskalacije”, upozorila je al-Ketbi.