Portal 072info

Ratovi i bolesti obilježili 2014., BiH će je pamtiti po majskoj poplavi

Svijet je u 2014. svjedočio novom hladnom ratu Istoka i Zapada, jačanju brutalne Islamske države i obnovljenom nasilju na Bliskom istoku, dosad nezabilježenom razmjeru epidemije ebole, misterioznim avionskim nesrećama, referendumima o nezavisnosti, a na samom kraju iznenadili su ga Barack Obama i Raul Castro najavivši obnovu diplomatskih odnosa SAD-a i Kube nakon pola stoljeća neprijateljstva.

Pokret Islamske države, čije su gnusne metode “preteške” čak i za Al Kaidu, jačao je u dijelovima Iraka i Siriji do te mjere da se ohrabrio proglasiti i kalifat, a vojni uspjesi militanata natjerali su SAD na zračne udare i okupljanje široke međunarodne koalicije za borbu protiv islamista.

Nova epidemija širila se svijetom, hiljade mrtvih u Africi bile su povod Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji da proglasi najtežu i najsmrtonosniju epidemiju otkad zna za taj virus, a žrtava je bilo i na Zapadu.

U Škotskoj, Kataloniji, na Krimu, u Lugansku i Donjecku, te virtualno i u Veneciji građani su se izjašnjavali o nezavisnosti.

Malaysia Airlines dugo se neće oporaviti od 2014. Prvo je u martu tajanstveno nestao avion te kompanije, na letu iz Kuala Lumpura u Peking. Pretpostavlja se da je sa 239 ljudi pao u Indijski okean. Iako je “prevrnut” svaki kamen, potraga za olupinom do danas je neuspješna.

U julu je drugi avion tog prevoznika srušen nad Ukrajinom i poginulo je svih 283 putnika i 17 članova posade. Zapad vjeruje da su avion srušili proruski ukrajinski separatisti uz moskovsku pomoć, pa je Rusiji uveo ekonomske sankcije. Zbog stanja u Ukrajini, odnosi Rusije i Zapada najlošiji su od Hladnog rata.

Srbiju i Bosnu i Hercegovinu u maju su zadesile najteže poplave u posljednjih stotinu godina. Nakon nezapamćenih kiša voda je odnijela najmanje 44 života, hiljade ljudi su evakuisane.

U 2014. godini papa Franjo svecima je u aprilu proglasio svoje prethodnike, Ivana Pavla II i Ivana XXIII, dvojicu papa koji su modernizirali Crkvu, abdicirao je dugovječni španski kralj Juan Carlos, monarh koji je demokratizirao Španiju, objesio se komičar Robin Williams, “čovjek koji je znao nasmijati sve osim sebe”, a za ubistvo iz nehata osuđen je južnoafrički paraolimpijac Oscar Pistorius koji je oduševio svijet načinom na koji je prebrodio svoj hendikep, a zatim ga zgrozio ubistvom zaručnice.

Krajem godine svijet su šokirali pakistanski islamisti, ubivši u jednoj državnoj vojnoj školi više od stotinu djece. Najmanje 141 osoba, većinom učenika, ubijeno je kada su talibani upali u školu u Pešavaru i uzeli za taoce stotine učenika. Odgovornost za napad preuzeo je pokret talibana u Pakistanu, a lokalna je bolnica saopćila da su mrtvi i ranjeni u dobi od 10 do 20 godina.

Nakon više od pedeset godina Amerika i Kuba normalizirat će odnose

Sredinom decembra američki predsjednik Barack Obama objavio je da je došlo vrijeme da se “raskinu okovi prošlosti” i obavljena je razmjena zatvorenika. Rezultat je to tajnih pregovora uz posredovanje Kanade i posebno pape Franje, jer je američki predsjednik smatrao da “ako postoji ijedan aspekt američke vanjske politike kojem je rok trajanja istekao, onda je to politika prema Kubi” koja je od 1962. pod strogim američkim embargom.

Širom svijeta haraju ratovi, bolesti i siromaštvo, ali čovjek je krajem godine prvi put spustio sondu na kometu i pokusno lansirao prototip letjelice za Mars.

Majdanska revolucija

Krajem 2013. i početkom 2014. demonstranti su na kijevskome rgu Majdanu protestirali protiv odluke predsjednika Viktora Janukoviča da odustane od približavanja Evropskoj uniji i da se okrene tješnjim vezama s Rusijom. Nakon krvavih obračuna na Majdanu, u kojima je izginulo više od stotinu civila, protesti su doveli do Janukovičeva pada i bijega u Rusiju, a Ukrajina je nekoliko mjeseci poslije izabrala novog predsjednika, tajkuna i kralja čokolade Petra Porošenka. On je prozapadno orijentisan, a samo ga je zapad zemlje i birao, jer se istočna proruska i rusofona Ukrajina pobunila protiv okretanja leđa Rusiji.

Nakon referenduma i proglašenja nezavisnosti od Ukrajine nove su krimske vlasti zatražile pripojenje Rusiji koja je u martu, prkoseći međunarodnoj zajednici anektirala to poluostrvo s bazama ruske Crnomorske flote.

Industrijske regije Lugansk i Donjeck na referendumu su se izjasnile protiv ostanka u Ukrajini i osnovale svoje “republike”. U sukobima ukrajinske vojske i pobunjenika s istoka, kojima pomažu i ruske snage, poginulo je najmanje 4.700 ljudi, a borbe ne prestaju uprkos sporazumu o prekidu vatre sklopljenom u bjeloruskoj prijestolnici Minsku.

Novi Hladni rat

SAD i EU nametnule su sredinom godine sankcije Rusiji zbog njenog udjela u ukrajinskoj krizi. Sankcije su prvo obuhvatile pojedince i kompanije izravno povezane s destabilizacijom Ukrajine, a zatim i brojne ruske banke te vojne i energetske kompanije.

Uveden je embargo na prodaju oružja Rusiji, ograničena prodaja neke tehnologije i opreme naftnoj industriji, a Evropljani i evropske kompanije ne smiju poslovati s ruskim bankama. Kompanije i nekolicina osoba bliskih ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu također su na udaru sankcija, najžešćih EU mjera protiv Rusije otkako je završio Hladni rat. Sankcije imaju učinka pa je rublja ove godine izgubila trećinu svoje vrijednosti, a Rusija svoju ekonomsku stabilnost. Putin za to krivi “stare neprijatelje na Zapadu” i Ruse upozorava da su pred njima teška vremena i da se moraju oslanjati na sebe.

Moskva je na evropske sankcije odgovorila kontramjerama i zabranila uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU, što je pogodilo i neke hrvatske proizvođače.

Zbog evropske blokade Moskva je u decembru objavila da odustaje od projekta plinovoda Južnog toka kojim je trebala slati plin Evropi zaobilazeći Ukrajinu, i proglasila Tursku poželjnijim partnerom. Južni tok trebao je isporučivati 63 milijarde kvadratnih metara plina na godinu, što je nešto više od 10 posto evropske potražnje, čime bi se učvrstio ruski položaj glavnog evropskog opskrbljivača. No, kriza u Ukrajini potaknula je Brisel da zamrzne proces njegovog odobrenja, a problemi su se pojavili i zbog slabe evropske potražnje za plinom i niskih cijena energije, što je dovelo u pitanje isplativost projekta “teškog” 40 milijarda dolara.

Izraelsko-palestinski rat u Gazi

U junu je stvorena palestinska vlada nacionalnog jedinstva u koju je uključen i pokret Hamas, čime je završen period odvojenih vlasti u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. Izrael i SAD Hamas smatraju terorističkom organizacijom i vladu nacionalnog jedinstva smatraju preprekom u postizanju mirovnog sporazuma Palestinaca i Izraela, pa je dan poslije proglašenja palestinske vlade Izrael prekinuo mirovne pregovore.

Ljeto je obilježio rat koji je počeo ubistvima izraelskih tinejdžera i mladog Palestinca, a prometnuo se u krvoproliće u kojem je Izrael ubio više hiljada Palestinaca, uglavnom civila, a život je izgubilo i sedamdesetak Izraelaca, većinom vojnika.

Napetost je porasla poslije pokopa trojice Izraelaca tinejdžera otetih i ubijenih u junu na Zapadnoj obali. Dan nakon tog pogreba pronađeno je tijelo nestalog Palestinca. Izraelske su vlasti osudile to ubistvo koje je vjerojatno bilo osveta za smrt mladih Židova, a ministrica pravosuđa Tzipi Livni rekla je da je to, ako jest riječ o osveti, “teroristički čin”.

Iako je Izrael uhapsio osumnjičenike, u julu su iz Gaze na izraelsku teritoriju pale stotine raketa, a izraelski raketni štit Željezna kupola presreo je jednu raketu nad Tel Avivom, a drugu u predgrađu Jeruzalema. Zatim je počela izraelska ofanziva na tu enklavu. Prvo zračna pa kopnena, koja će u pedeset dana odnijeti više hiljada života.

Sedmonedjeljni je sukob završio krajem augusta prekidom vatre, a “pobjedu” su proglasili i izraelski premijer Benjamin Netanyahu i islamistički pokret Hamas.

Evropske zemlje počele priznavati Palestinu

Švedska je 30. oktobra formalno priznala palestinsku državu. Vlada u Štokholmu objavila je kako smatra da su ispunjeni međunarodni pravni kriteriji za priznanje Palestine, te kako se nada da će tom odlukom pridonijeti postizanju mirovnog sporazuma jer će strane biti manje neravnopravne.

Nakon dogovora političkih grupacija u Evropskom parlamentu to je tijelo sredinom decembra usvojilo rezoluciju kojom načelno podržava palestinsku državu i rješenje o dvjema državama što treba postići mirovnim pregovorima koje treba ubrzati. Isti dan je i luksemburški parlament usvojio dvije odluke kojima poziva vladu da prizna palestinsku državnost. Time se priključio parlamentima u Britaniji, Španiji, Francuskoj, Irskoj i Portugalu koji su prije simbolično poduprli palestinsku državu.

Islamska država i pogubljenja novinara

Amerika je ljetos počela s ograničenim zračnim udarima na položaje Islamske države (IS), koja je osvojila trećinu Sirije i Iraka i prijetila da će u iračkome gradu Mosulu poubijati sve kršćane ne prijeđu li na islam. Iz grada je pobjeglo gotovo svih šezdeset hiljada kršćana. IS je zauzeo mosulsku branu, najveću u Iraku, a zatim i grad Mosul.

Desetine hiljada jezida, pripadnika etnoreligijske skupine u Iraku, sklonili su se u augustu pred nasiljem IS-a na obronke planine Sindžara. Pripadnici radikalnog sunitskog pokreta koji su osvojili dijelove Iraka i Sirije progone jezide na vjerskoj osnovi smatrajući ih “poštovaocima vraga” koji moraju prijeći na islam.

Američki predsjednik Barack Obama u augustu je objavio kako je odobrio ograničene zračne udare na IS i bacanje humanitarne pomoći. 

Iako nije odobrio angažman kopnenih snaga, američka se vojska prvi put nakon 2011. vraća u Irak.

IS koji je krajem juna proglasio kalifat u velikim dijelovima Iraka i Sirije, u znak osvete počinje ubijati zapadne novinare i humanitarce i objavljivati snimke odrubljivanja glava. Prva žrtva bio je američki novinar James Foley, a mjesec dana poslije njega dekapitiran je i škotski humanitarac David Haines, koji je imao suprugu i kćer u Karlovcu.

Krajem septembra Obama je priznao kako su SAD potcijenile činjenicu da haos u Siriji može iznjedriti opasne džihadističke skupine poput Islamske države, te da je Washington precijenio sposobnost i volju iračke vojske da se bori protiv džihadista.

U oktobru kurdski borci su nakon višenedjeljne žestoke borbe i uz veliku pomoć američkih zračnih udara uspjeli obraniti grad Kobane na sirijsko-turskoj granici.

Ebola

Epidemija ebole širila se zapadnom Afrikom, hiljade su oboljele u Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji. Svjetska zdravstvena organizacija najnoviju je epidemiju proglasila najvećom i najsmrtonosnijom otkad je prije četrdeset godina virus ebole identificiran.

Do sredine decembra po podacima WHO od posljedica virusa u Sijera Leoneu, Liberiji i Gvineji, trima najteže pogođenim zapadnoafričkim zemljama, umrlo je 7.200 osoba.

Prema posljednjim podacima WHO, u Sijera Leoneu je zabilježeno 8.273 slučajeva i ta je zemlja tako postala država s najvećim brojem zaraženih smrtonosnim virusom “pretekavši” Liberiju sa 7.797 slučajeva. I dok Sijera Leone namjerava zbog ebole zabraniti proslave Božića, u Maliju je i posljednji pacijent koji se oporavljao u decembru izašao iz bolnice.

Od ebole su izvan Afrike do sredine decembra oboljele 22 osobe, a šest ih je umrlo. U SAD-u je bilo deset slučajeva, a bolest je potvrđena i u Španiji, Njemačkoj, Francuskoj, Norveškoj, Britaniji, Italiji i Švicarskoj.

Liječnike, bolničare i druge osobe koje se bore protiv epidemije ebole u zapadnoj Africi američki časopis Time proglasio je osobama godine “zbog neumornih djela odvažnosti i suosjećanja, zbog toga što su svijetu osigurali vrijeme da ojača obranu, zbog izlaganja riziku, zbog svoje upornosti, žrtve i spašavanja života”.

Referendumi

Od brojnih referenduma u 2014. samo je škotski referendum središnja vlast priznala, katalonski je španska vlada osudila, referendume u Ukrajini Kijev nije ni mogao spriječiti, a talijanska vlada nije venecijanski ni morala ozbiljno shvatiti.

Jedino na dopuštenom referendumu građani nisu izabrali nezavisnost.

Škoti su odlučili ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu: od više od 4,2 miliona Škota, njih 55 posto odgovorilo je negativno na pitanje treba li Škotska postati nezavisna država? Analitičari smatraju da su se škotski građani opredijelili za sigurniju varijantu zbog nesigurnosti o tome što neovisnost donosi.

Na izjašnjavanju na Krimu, u Donjecku i Lugansku, koje Kijev i međunarodna zajednica ne priznaju, uopće nije bilo upitno kakav će biti ishod jer je glasala samo jedna strana, a i na onaj katalonski, upakiran u savjetodavno izjašnjavanje jer ga je vlada u Madridu proglasila nelegalnim, također su evidentno izašli samo pobornici katalonske samostalnosti.

Bijeli policajac, mrtav crnac

Augustovsko policijsko ubistvo nenaoružanog crnog tinejdžera Michaela Browna izazvalo je gnjev američke javnosti, a nakon odluke porote krajem novembra da ne optuži bijeloga policajca, počeli su marševi diljem Amerike. U Fergusonu, predgrađu St. Louisa protestnici su se sukobili s policijom, a protestni su skupovi organizirani u Oaklandu, Seattleu, Los Angelesu, Chicagu i New Yorku, te ispred Bijele kuće u Washingtonu.

Stanje se u Fergusonu jedva smirilo kad je uoči Dana zahvalnosti objavljena nova video snimka na kojoj policajac ubija crnog 12-godišnjaka s plastičnim pištoljem u Clevelandu. Javnost je vidjela i snimku kako je bijeli policajac zahvatom davljenja usmrtio crnca na ulici u New Yorku.

Nedugo nakon nereda potaknutih fergusonskim slučajem, odbor Ujedinjenih naroda protiv mučenja osudio je u Ženevi prekomjernu upotrebu sile i vatrenog oružja u američkoj policiji protiv nenaoružanih crnaca. Procjenjuje se da američki policajci na godinu ubiju oko četiri stotine osoba.

Svemir

Prvi put je svemirska letjelica uspješno sletjela na komet. Sonda Philae odvojila se od svemirskog broda Rosette i sletjela na komet 67P Čurjumov-Gerasimenko, petsto miliona kilometara od Zemlje. Bilo je to prvo kontrolirano spuštanje na komet u historiji. Završetak pustolovine započete 20 godina prije na koju je potrošeno 1,3 milijarde eura. Poslije su znanstvenici iz Evropske svemirske agencije objavili da je Philae nakon teškog slijetanja ostao prikliješten između dviju stijena koje mu zaklanjaju Sunce pa se solarne ćelije neće moći puniti, što znači da će se zadovoljiti podacima koje dobiju dok mu rade baterije.

U decembru je američku svemirsku agenciju NASA-u oduševilo uspješno lansiranje i prizemljenje bespilotne svemirske kapsule Orion, što je ocijenjeno kao novo doba u istraživanju svemira.

– Mislim da je ovo veliki dan za svijet, za ljude koji poznaju i vole svemir – kazao je ravnatelj NASA-e Charles Bolden. Pokusni let Oriona trebao bi utrti put eventualnom prevoženju ljudi na Mars i predstavlja historijski iskorak u svemirskim letovima, poput prvog lansiranja iz programa Apollo 1961. ili lansiranja prvog raketoplana 1981. – rekli su u NASA-i.

SpaceShipTwo, svemirski brod tvrtke Virgin Galactic namijenjen svemirskom turizmu srušio se na probnome letu krajem oktobra u pustinji Mojave, odmah nakon polijetanja, a kopilot je poginuo.

Krajem godine prvi je živući nobelovac prodao svoju nagradu. James Watson koji je s još dvojicom kolega nagrađen 1962. za otkriće strukture DNK kao dvostruke uzvojnice, ogorčen što ga znanstvena zajednica već godinama ignorira otkako je 2007. izazvao skandal povezavši rasu i inteligenciju i izrazivši sumnju u budućnost Afrike, na dražbi je prodao medalju od 23-karatnoga zlata. Kupac, ruski tajkun Ališer Usmanov rekao je da će mu medalju vratiti, navodi Hina.

Fena

Podijelite članak