Ravnopravnost spolova na primjeru Švedske: Žene u politici, muškarcima pravo na porodiljsko odsustvo

Ravnopravnost spolova dugogodišnji je zadatak švedske vlade, ali i prioritet u političkim djelovanjima, planovima i akcijama. Zahvaljujući institucionalnim i političkim okvirima u zemlji, ravnopravnost spolova muškaraca i žena u Švedskoj je na zavidnom nivou, a to su potvrdila i posljednja istraživanja Evropskog instituta EIGE.

Međutim, u svemu tome je ključna i društvena sredina koja svojim svakodnevnim aktivnostima i djelovanjima doprinosi boljoj primjeni ravnopravnosti spolova.

U razgovoru za Klix.ba Marie Bergstrom, voditeljica razvojne saradnje u Ambasadi Švedske u BiH, je kazala kako su tradicionalne uloge spolova u Švedskoj i dalje prisutne, ali se ne vide kao pozitivni aspekt života.

“Ravnopravnost spolova je vremenom postala naš nacionalni ponos, jer je švedsko društvo formiralo ‘švedske vrijednosti’ koje su više povezane s liberalnim nego tradicionalnim vrijednostima. Prihvatanje ovakvih vrijednosti i znanje o ravnopravnosti spolova su važan faktor na našem putu ka cilju”, kazala je Bergstrom.

Ona dodaje kako se još mnogo posla treba uraditi na tom polju. Iako je prva u Evropi u pogledu ravnopravnopravnosti spolova, važno je spomenuti da nijedna zemlja na svijetu još nije u potpunosti riješila jednakost spolova.

“Upravo zbog toga je ravnopravnost spolova i dalje politički prioritet za Švedsku, a trebao bi biti i za svaku drugu zemlju na svijetu”, dodala je Bergstrom.

Put do postizanja ravnopravnosti spolova nije lagan, ali se može realizirati uz dugogodišnji rad, šira gledišta i set akcija. Posebne rezultate u Švedskoj u ovom polju su postigle društvene usluge koje se ogledaju u tome da se od 1970. godine u ovoj državi nudi subvencionalna briga o djeci.

“Danas 84 posto djece do šest godina ide u vrtiće, a majke ovakvim pristupom imaju više vremena da rade i privređuju te tako postižu ekonomsku nezavisnost. Drugi veoma bitan faktor je i jednakost muškarca i žene kao roditelja u porodici. Zakonom o plaćenom porodiljskom dopustu, umjesto običnog porodiljskog odsustva i osiguravanjem roditeljskog dopusta za oba roditelja, žene i muškarci jednako preuzimaju ulogu u brizi za djecu i time se zaobilazi tradicionalni pristup”, kazala je Bergstrom.

Bračni partneri su nakon dobijanja djeteta obavezni iskoristiti minimalno 90 dana odsustva s posla od ukupnih 480 dana. Studije su pokazale da očevi u Švedskoj najčešće uzimaju porodiljska odsustva, a žene se onda vraćaju na posao.

Žena je bitan faktor u politici

Veoma bitan faktor je i prisutnost žena u politici i donošenju politički bitnih odluka. U državnom sastavu Švedske je 50 posto ministrica, dok je u parlamentu prisutno 44 posto žena.

“Žene i muškarci imaju ravnopravnu zastupljenost u političkom odlučivanju. Važne su za stvaranje ne samo posebne politike za ravnopravnost spolova, već se i brinu da su te stvari riješene u svim političkim sferama gdje je ravnopravnost spolova osjetljiva tema”, izjavila je naša sagovornica te dodala da su na redu političke stranke koje trebaju aktivnije uključiti žene u svoj posao i omogućiti im napredovanje unutar stranaka.

Faktori koji su omogućili uspješniji status žena i muškaraca u Švedskoj ogledaju se u društvenim djelovanjima, porodičnoj politici i političkoj inkluzivnosti.

“Prepreke u postizanju ravnopravnosti spolova možda nisu iste u Švedskoj i Bosni i Hercegovini pa ni politička rješenja možda ne mogu biti ista. Ali opći koncept je univerzalan i primjenjiv tako da se muškarcima i ženama mogu pružiti jednake mogućnosti u političkom i ekonomskom osnaživanju i porodičnoj odgovornosti”, ističe Bergstrom.

Švedska svoju “feminističku” vanjsku politiku sprovodi u brojnim zemljama, uključujući i BiH, zbog čega je ravnopravnost spolova glavni fokus promotivnog rada. Prošle godine Ambasada Švedske je u BiH organizovala i izložbu fotografija kojom je promovisala očinstvo i jednaku podjelu roditeljskih obaveza.

“U našoj razvojnoj saradnji ravnopravnost spolova je prioritet i uključena je u svako djelovanje. Svi naši projekti se moraju baviti pitanjima spolova i imati pristup rodnoj osjetljivosti”, zaključila je Bergstrom.

Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini realizuje nekoliko projekata koji se tiču ravnopravnosti spolova i to: Mehanizam finansiranja za implementaciju akcionih planova spolne ravnopravnosti (FIGAP), Žene u izbornim procesima, Ravnopravnost spolova u pravdi, Praćenje reakcija civilnog društva na nasilje na temelju spolova (GBV), Standardi za smanjenje nasilja na temelju spolova, Sarajevo Open Center (primarno LGBT organizacija koja radi važan posao u pogledu ravnopravnosti spolova).

Žena je u Švedskoj cijenjena i poštovana

Kako sve to izgleda u praksi u razgovoru za Klix.ba iz prve ruke govori Admir iz Zenice koji se prije više od deset godina oženio Šveđankom s kojom danas živi u Švedskoj.

“Njihova kultura i ravnopravnost spolova za mene nisu bili šok jer sam se i sam više nalazio u njihovoj kulturi nego u balkanskoj. Zakoni u Švedskoj imaju podlogu, a sve se ogleda u njihovom načinu života i kulturi u kojoj je žena cijenjena. Oni od 1973. godine potenciraju jednakost u svemu. Muškarci rade dosta stvari koje su kod nas rezervisane samo za žene, ali i žene rade stvari koje kod nas u BiH rade samo muškarci. U Švedskoj je uobičajeno vidjeti ženu da vozi dugi autobus, šleper ili da radi na građevini”, kazao je Admir.

Prema njegovim riječima Vlada Švedske u budućnosti i privatni sektor želi obavezati da u upravnim odborima određenih firmi mora biti najmanje 40 posto žena.

“Švedska radi sve kako bi postigla što bolju ravnopravnost spolova. Ona je u ovdje zaista vidljiva na svakom koraku, ali je taj recept teško predstaviti državama svijeta. Ljudi su skeptični, ne vjeruju ženama. Australci smatraju da bi sa ‘švedskim modelom’ i zakonom za roditelje bili najbolja nacija. Novac nije bitan, pravo na porodiljske dopuste u BiH imaju i očevi, ali se stide to iskoristiti”, kazao je Admir.

Švedski model nije patent, nešto je što je više godina poznato i model je koji je primjenjiv i u drugim sredinama. Uz dovoljno razumijevanja, društvene, političke i ekonomske podrške, žene mogu imati ista prava kao muškarci, dok muškarci moraju proširiti svoje vidike i izaći iz tradicionalnih okvira.

Klix.ba