Rediteljica Aida Begić: U BiH su česti slučajevi da žene trpe nasilje i nepravdu

Film “Balada” rediteljice Aide Begić, bh. kandidat za Oskara u kategoriji za najbolji strani dugometražni film, od 17. novembra bit će prikazan u kinima širom Bosne i Hercegovine.

Bh. rediteljica iza sebe ima brojne uspjehe, a u intervjuu za “Dnevni avaz” govorila je o svojim očekivanjima kada je u pitanju Oskar, ali i o “Baladi“, odnosu prema pokrivenim ženama.

Magično iskustvo

Kako se osjećate uoči početka prikazivanja Vašeg filma u kinima?

– Susret s publikom je kruna našeg rada. Da bi jedan film nastao, potrebno je mnogo truda i vremena. Kada se napokon završi, život filma ima svoj tok na koji ne možemo previše utjecati. Ono što možemo jeste pozvati ljude da podijele s nama sadržaj koji smo im od srca ponudili.

Kad smo već kod kina, imam dojam da gledanje filmova u kinima kod nas ponovo postaje popularno. Šta mislite zbog čega?

– Ljudi su proveli dosta vremena u kućama tokom pandemije, zasitili su se gledanja filmova na TV-u i vjerovatno je to razlog zbog kojeg su se vratili kinu. Gledanje filma u kinu je magično i nezamjenjivo iskustvo.

„Baladu“ ste radili prema motivima „Hasanaginice“. Koliko je teško ovu priču smjestiti u savremeni kontekst?

– I jeste i nije. Motiv rastanka, nesporazuma, porodičnih odnosa je uvijek zanimljiv i aktuelan. Za razliku od dosadašnjih interpretacija u kojima se fokus sukoba smještao u odnos snahe i svekrve, ja sam težište stavila na odnos majke i kćerke. Meri se vraća kod svoje majke i brata te se među njima priča odmotava.

Kakav je, prema Vašem mišljenju, položaj žene danas u BiH? Vjerovatno dosta toga možete reći i iz vlastitog iskustva.

– Iako su kod nas žene formalno izborile ravnopravnost nakon Drugog svjetskog rata, u praksi se i danas žena mora boriti s mnogim vidljivim i onim manje vidljivim preprekama. Ekonomska kriza ne pomaže u svemu tome, pa su česti slučajevi da žene trpe nasilje i nepravdu jer ne mogu lako pronaći izlaz i uzeti svoj život u svoje ruke.

Kakva su Vaša očekivanja kada je u pitanju Oskar?

– Očekujem da će „Baladu“ gledati članstvo Akademije i glasati za nas, ali je konkurencija zaista velika i rezultati su neizvjesni.

Desničarske opcije

U intervjuu za „Dnevni avaz“ 2015. godine ste rekli: „Nije baš svakodnevna pojava da pokrivena žena režira filmove. Bilo je i ima negativnih reakcija, od toga da na jednom festivalu članica žirija mom filmu nije htjela dati nagradu zato što sam pokrivena, i to je eksplicitno naglasila, pa do nekih ružnih riječi od slučajnih prolaznika u Kotbusu, naprimjer.“ Kakvo je stanje sedam godina poslije?

– Nažalost, situacija se nije mnogo popravila i to je rezultat jačanja desničarskih i nacionalističkih političkih opcija širom svijeta, uz mnogo zlonamjerne propagande. Ljudi se sve više plaše jedni drugih, a strah izjeda zdrav razum. Međutim, umjetnost je prostor spajanja i komunikacije, pa su negativna iskustva ipak mnogo rjeđa od onih pozitivnih.

Korona na setu

Kako je bilo snimati „Baladu“ i kako je, općenito, baviti se filmom u društvu kakvo je danas u BiH?

– U jednom trenutku zarazili smo se koronavirusom, pa smo morali prekinuti snimanje, ali smo ga do kraja godine uspjeli privesti kraju. Uprkos teškim pandemijskim okolnostima, atmosfera na snimanju je bila lijepa, filmski set nam je u tim trenucima bio kao neka vrsta psihoterapije. Raditi filmove kod nas je komplicirano, jer je za razvoj industrije potreban kontinuitet, potrebno je da se mnogo snima. Međutim, situacija se poboljšava i nadam se da ćemo uskoro imati mnogo više domaćeg kako filmskog tako i TV sadržaja nego do sada.

Avaz