Reforma školstva u Hrvatskoj: Ukida se opći uspjeh na kraju godine, ocjene nebitne

Nove promjene u obrazovnom sistemu u Hrvatskoj trebale bi stupiti na snagu od sljedeće godine a značit će prekid dosadašnje prakse u kojoj je zaključna ocjena iz svakoga predmeta aritmetička sredina pojedinačnih ocjena dobivenih kroz školsku godinu.
Novi model ocjenjivanja – planiran kroz reformu nastavnog plana – znači veliku promjenu: zaključna ocjena ne smije biti aritmetička sredina.

Komunikacija i saradnja iznimno su važne kompetencije i za poslodavce, zbog čega će u reformiranoj školi uz svaku brojčanu ocjenu učenik dobivati i dodatnu procjenu. Zato se umjesto pojma “ocjena” u reformskim dokumentima češće koristi riječ (pr)ocjena, piše Jutarnji.hr.

Ukidanje općeg uspjeha

Ona će biti sastavljena od više elemenata generičkih kompetencija. Reformska grupa za vrednovanja u obrazovanju, sastavljena od sedam stručnjaka i saradnika, razvrstala ih je u tri glavna elementa: odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost, komunikacija i saradnja. Ti elementi, koje će učenik dobivati iz svakoga predmeta, imat će ulogu i pri upisu u srednju školu, jer se ukida i opći uspjeh na kraju godine.

Opći uspjeh je mjera nekakvog učenikovog hipotetskog prosjeka, u kojoj zbrajate ocjenu iz matematike, tjelesnog i historije, a to ne govori apsolutno ništa o učeniku. Uz to, zbog općeg uspjeha roditelji stvaraju jak pritisak na nastavnike, jer učeniku na kraju školske godine zbog prosjeka treba nategnuti pokoju ocjenu.

Po novom modelu ocjenjivanja, koji uskoro ulazi u javnu raspravu zajedno s novim predmetnim nastavnim planovima – kako bi eksperimentalna primjena mogla krenuti od jeseni, učenici bi se trebali riješiti nepravedne selekcije pri upisu u srednje škole.

Drukčiji upis u srednje škole

Primjerice, učeniku nikako ne idu historija i muzičko, ali je odličan u matematici i fizici. Zbog lošijih ocjena iz dvaju predmeta, on po sadašnjem modelu ne uspijeva upisati matematičku gimnaziju. Međutim, bez općeg uspjeha, matematička gimnazija promatrat će interesna područja za to školovanje – poput matematike i fizike.

Po ovakvome modelu, očekuje se, i pojava produkcije hiperodlikaša (po općem uspjehu) ostaje bez svrhe.

Stručnjaci koji su kroz prošlu godinu kreirali promjene, zamislili su i blaže prijelaze iz razredne u predmetnu nastavu. U prva dva razreda osnovne škole brojčane ocjene neće postojati. Nastavnik će davati detaljan osvrt o rezultatima učenika, podijeljene u tri glavne opaske – potrebna podrška, u skladu s očekivanjima i iznimno u odnosu na očekivanja.

U trećem, četvrtom i petom razredu postupno se uvode brojčane ocjene, koje i prate osvrti, a navedeni elementi generičkih kompetencija bit će ključni od šestog razreda osnovne pa do kraja srednje škole. Tako će svaki nastavnik iz pojedinog predmeta uz zaključnu ocjenu dati i procjenu kojim se dobiva profil učenika.

Klix.ba