Reformom statisitičkog sistema BIH poboljšava svoje ekonomske i institucionalne kapacitete

Reformom statisitičkog sistema BIH poboljšava svoje ekonomske i institucionalne kapacitete
Jamile Milović-Halilović, portparola Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u BiH kaže nam kako ovaj twinning projekat doprinosi jačanju koordinacije nacionalnog statističkog sistema u BiH te omogućava tačnije i pouzdanije statistike u različitim statističkim domenima kao što su: makroekonomija, poslovna, finansijska, poljoprovredna i socijalna statistika.

“Glavne oblasti koje pokriva projekat su regionalni računi, statistika platnog bilansa i stanja međunarodnih investicija, statistički poslovni registar, strukturna statistika poslovanja, cijene proizvođača u građevinarstvu i uslugama i statistika turizma. Pouzdani i koordinirani podaci u ovim oblastima su ključni za efikasan ekonomski razvoj i efikasnije fiskalno i finansijsko planiranje. Projekat se finansira iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA 2015) u iznosu od 1,5 miliona eura”, kaže Jamile Milović-Halilović.

Projekat finansira Evropska unija i omogućit će Statistici Danske da kao twinning partner iz zemlje članice EU u partnerstvu sa četiri institucije u BiH radi naredne dvije godine na proizvodnji statistika u BiH, koje će biti usklađene sa standardima EU.

“Projekat će biti jednako koristan za sve tri statističke institucije, a stručne misije će biti organizirane u Sarajevu i Banja Luci. Posebna komponenta projekta za Centralnu banku BiH pokriva oblast statistika platnog bilansa i stanja međunarodnih investicija. Evropska unija podržava razvoj statističkog sistema BiH više od petnaest godina, kroz pružanje tehničke pomoći, nabavku informatičke opreme i kroz twinning instrument koji je odlična prilika za zemlje članice da pruže podršku procesu proširenja”, kaže nam Milović-Halilović.

Pouzdane statistike su preduslov za razvoj bilo kojeg društva, bilo koje zemlje i efikasnog djelovanja njihovih vlada. Svaka politika ili program za razvoj zemlje bilo da li je riječ o socijalnoj, ekonomskoj ili drugima mora biti zasnovana na tačnim statističkim podacima.

Promovira se saradnja statističkih institucija

“Bosna i Hercegovina se obavezala na niz socio-ekonomskih strukturnih reformi, naročito u okviru Reformske agende, a stoga su potrebni pouzdani i sveobuhvatni statistički podaci kako bi se reforme implementirale i mjerio njihov učinak. Koordinacija je takođe veoma važna za statistički sistem BiH, a svi dijelovi nacionalnog statističkog sistema trebaju primijeniti iste međunarodne klasifikacije, metodologiju, koncepte i definicije. U tom smislu, ovaj projekat će promovisati saradnju, partnerstvo i sinergije između statističkih institucija. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) zahtijeva da Bosna i Hercegovina razvije statistički sistem koji može da obezbijedi pravovremene, pouzdane objektivne i tačne podatke potrebne za planiranje i praćenje tranzicije i reformi. Projekat će težiti ka jačanju kapaciteta statističkih ureda u BiH sa ciljem prilagođavanja i primjene zakonodavstva i praksi EU u oblasti statistike”, kaže na kraju Jamile Milović-Halilović, portparola Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Važan dio u ovom projektu je Cetralna Banka Bosne i Hercegovina, a viceguvernerka Želimira Raspudić, naglašava kako CBBiH ima ulogu zvaničnog proizvođača statistike za BiH i u vezi s tim kompilira makroekonomske statistike iz svog domena, sukladno podjeli poslova s Agencijom za statistiku BiH.

“Reforma u oblasti zvanične statistike je proces koji traje već duže vrijeme, s glavnim ciljem da harmonizira metodologije i prakse s međunardnim standardima. Glavna orijentacija posljednjih godina je usmjerena na usvajanje i prilagodbu metodoloških pristupa i standarda koji se primjenjuju u EU (Europski statistički sistem). Ovo predstavlja veoma obiman i kompliciran proces, jer zvanična ekonomska statistika u EU je veoma zahtjevna kako u pogledu broja pokazatelja koje svaka zemlja treba da proizvodi i dostavlja prema Eurostatu i Evropskoj centralnoj banci, ali isto tako u pogledu kvalitete tih statističkih proizvoda, koji se kontinuirano nadzire i procjenjuje od strane EU institucija. Glavni cilj je uspostaviti statističku produkciju koja će osigurati kvalitetne, pravodobne podatke na osnovi kojih se vrše planiranja ekonomskih politika i prati učinak. Mi trenutno radimo na više paralelnih pravaca da bismo ostvarili te ciljeve, te imamo izdašnu pomoć u okviru EU IPA projekata, ali i drugih institucija , kao što su Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka…, pa smo angažirani u oblasti vanjske statistike, statistike vladinih financija, financijske statistike”, kaže nam viceguvernerka Želimira Raspudić.

Statistička produkcija nije na nivou zemalja EU

Raspudić nam kaže i kako su se napravili značajni pomaci kako u pogledu broja podataka koje javno objavljuje Centralna banka i dostavlja drugim institucijama, tako i u pogledu njihove pristupačnosti.

“Naša zemlja i naša institucija su priznate da sudjelujemo u međunarodnom sistemu raspoloživosti podataka (GDDS – Opći sistem diseminacije podataka), te su naši podaci ključni za međunarodno predstavljanje prema međunarodnim faktorima (MMF, Europska komisija, kreditne agencije itd). Međutim, svakog dana smo u prilici da se osvjedočimo da postojeća statistička produkcija nije na nivou kao u zemljama EU članicama, te smo pod velikim domaćim i međunarodnim pritiskom da povećamo statističku produkciju i da primjenjujemo EU metodologije”, kaže viceguvernerka.

Međunarodna investicijska pozicija predstavlja vrlo važan segment eksterne statistike, kroz koji se mjeri financijska pozicija, imovina i obaveze, u odnosima s inostrastvom.

“Trenutno smo u situaciji da ovu statistiku proizvodimo na godišnjem nivou, što je na raspologanju od 2005. godine. Novi zahtjevi su da se ova statistika proizvodi s tromjesečnom učestalošću, pa smo kroz novi IPA Twinning projekat započeli raditi na uspostavljanju ove statistike s tom učestalošću. S kolegama iz Danske središnje banke u narednim mjesecima radit ćemo na metodološkim pitanjima i analizi kvalitete podataka, te očekujemo da ćemo u 2019. biti u mogućnosti da proizvedemo nove serije podataka na tromjesečnoj osnovi”, zaključila je viceguvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Želimira Raspudić.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE