Revolucija u Njemačkoj: Od danas ništa više neće biti isto

U Njemačkoj je započeo šestomjesečni eksperiment četverodnevne radne sedmice – najavljen od 1. februara, a koji realni zamah hvata od ponedjeljka, 5. februara – koji će omogućiti zaposlenicima u 45 kompanija diljem zemlje da rade jedan dan sedmično manje za istu plaću.

Inicijativu, koja uključuje samo kompanije čija se djelatnost može prilagoditi kraćom radnom sedmicom, pokrenula je i vodi berlinska konzultantska firma Intraprenör u saradnji s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG).

Zagovornici kraće radne sedmice nadaju se da će rad od četiri dana sedmično učiniti radnike sretnijim i produktivnijim, u trenutku kada Njemačka muku muči s usporenjem rasta produktivnosti i nedostatkom radne snage.

Produktivnost se obično izračunava dijeljenjem ekonomskog učinka s odrađenim satima. Nakon što je u novembru 2017. godine dosegnula najvišu vrijednost svih vremena od 105,20 bodova, produktivnost Njemačke je u stalnom padu, prema podacima Deutsche Bundesbank, iako je i dalje viša od ostalih velikih gospodarstava u Europi. U novembru prošle godine, što su posljednji dostupni podaci, produktivnost je pala na 95,80 bodova sa 96,79 bodova mjesec prije, prenosi Euronews.

Manjak kvalificiranih radnika

Prema pristašama četverodnevne radne sedmice i većini radnika koji su takav režim rada već iskusili, rad jedan dan manje sedmično povećava zadovoljstvo i motivaciju kod radnika i čini ih produktivnijima.

Zagovornici koncepta četverodnevne radne sedmice tvrde da su raniji eksperimenti u SAD-u i Kanadi pokazali da je povećanje učinka u takvom režimu rada moguće. U nekim prethodnim eksperimentima, kako kažu radnici su prijavili opće poboljšanje zdravstvenog stanja, a kompanije se nisu vratila petodnevnu radnum sedmicu, prenio je ranije Bloomberg.

Iz rubrike ‘Vjerovali ili ne’: Ovi ljudi žele da se presele iz Njemačke u BiH

U Velikoj Britaniji u sličnom je programu sudjelovala 61 kompanija, radni učinak je bio je dobar, a bolovanja su se smanjila za 65 posto.

Rad manje sati tjedno također bi mogao uvjeriti one koji nisu ‘vrući‘ da rade cijeli tjedan da uključe u tržište rada, što bi pomoglo smanjenju problema nedostatka radne snage koji utječe na industrijalizirane zelje diljem svijeta.

Njemačka se trenutno bori s manjkom kvalificiranih radnika u brzorastućim sektorima. U studenom prošle godine, Gospodarska i industrijska komora (DIHK) objavila je da se polovica njemačkih kompanija muči s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta.

Hiljade nepopunjenih radnih mjesta u njemačkom gospodarstvu uzrok su gubitaka zemlje u iznosu višem od 90 milijardi eura u prošloj godini, što je više od 2 posto njemačkog BDP-a, prema zamjeniku glavnog izvršnog direktora DIHK-a Achimu Dercksu.

Iako je nejasno hoće li kraća radna sedmica doista na bilo koji način riješiti ovaj problem, čini se da su Nijemci uzbuđeni da pokušaju s tim.

Zainteresirani i javnost i poslodavci

Istraživanje javnog mnijenja Instituta Forsa pokazala je da bi 71 posto ispitanika koji rade u Njemačkoj željelo imati opciju da rade samo četiri dana u sedmici. Nešto više od tri četvrtine ispitanih izjasnilo se da podržava vladino promišljanje mogućnosti uvođenja četverodnevnog radnog tjedna. Među poslodavcima to je statistički podržalo više od dva od tri ispitanika.

Znatna većina od 75 posto vjeruje da bi četverodnevna radna sedmica bio poželjan za zaposlenike, a većina od 59 posto smatra da bi to trebalo biti ostvarivo i za poslodavce.

Gotovo polovica poslodavaca, njih 46 posto, izjasnila se da probni četverodnevni radni tjedan na vlastitom radnom mjestu smatra izvedivim.

Prema istraživanjima američke konzultantske i analitičke kompanije Gallup, nizak entuzijazam radnika globalnu ekonomiju godišnje stoji gubitka od 8,1 bilion eura, odnosno čak devet posto svjetskog BDP-a.