Rezultati popisa stanovništva – potencijal ili brojke za nadmudrivanje

Nauka kaže da su rezultati popisa osnov za kreiranje svih budućih politika jedne države, ali pitanje je koliko će rezultati popisa 2013. u BiH zaista poslužiti toj svrsi.

Podaci iz popisa stanovništva, kaže dr. Emir Kremić, direktor Federalnog zavoda za statistiku, treba da se koriste za ekonomske, društvene, socijalne, obrazovne i sve buduće politike jedne države. No, da li će to tako biti i u BiH sa popisom iz 2013, a čiji rezultati i za naseljena mjesta su nedavno zvanično objavljeni, ostaje da se vidi. Zasad se priča završava na prezentacijama brojki i upoređivanjima.

Korist

– Sve buduće politike trebale bi biti bazirane na zvaničnim i konačnim podacima i u skladu sa zakonom sve institucije su obavezne na to. Recimo, u Zavodu popis iz 2013. koristimo u svim narednim statističkim istraživanjima i proračunima. Vjerujem da su i nadležni u BiH svjesni potencijala rezultata popisa, jer je popis bio jedan od prioriteta i pri dobivanju Upitnika Evropske komisije. Upitnik nije mogao ni biti dat dok se ne objave rezultati popisa, a rezultate popisa koristimo i u popunjavanju Upitnika, kaže dr. Kremić.

No, nisu svi toliko optimistični kada je riječ o korištenju rezultata popisa u BiH.

Prof. dr. Slavo Kukić kaže da se suštinski ništa ne mijenja i ističe da se svugdje u svijetu rezultati popisa koriste da bi bili u funkciji strategije razvoja:

“Ovdje se rezultati popisa koriste da bi se operiralo time koga je više, a koga manje, ko ima pravo na veće sudjelovanje u institucijama vlasti na pojedinim razinama, ima li neko pravo na ovu zemlju više ili manje… ili, pak, ima li pravo da u dijelu zemlje odlučuje o njezinoj budućnosti, u smislu hoće li biti sastavni dio zemlje ili neće. Sve ono što je karakteristično za sav normalan svijet, ovdje nije u prvom planu, u funkciji je vođenja ili promoviranja etnonacionalnih politika”.

On ne očekuje da se na osnovu rezultata popisa u BiH planira gdje koju i koliku cestu napraviti, koliko i kakvih škola otvoriti, kako poboljšati natalitet, sve dok su dominantne aktuelne političke filozofije, jer ih to ne zanima:

“Ovu sad vlast zanimaju samo brojke za etnonacionalno političko nadmudrivanje, a u međuvremenu su se te brojke u stvarnosti radikalno promijenile. Od popisa 2013. do danas BiH je siromašnija za novih 350.000 ljudi i vjerujem, iako tih podataka nema, da se taj manjak odnosi na ljude do 40 godina”.

Ekonomistkinja Svetlana Cenić kaže da se u normalnim zemljama podaci iz popisa o tome kakva je kvalifikaciona, starosna, obrazovna struktura, potrošačke navike, standard koriste za planiranje razvoja…

Van pameti

– Ali, u našem popisu su bila i pitanja van pameti poput onih o površini kuhinje. Kakve veze to ima kad se moda i trend menjaju? Imali smo malo kvalitetnih pitanja koja ekonomisti ili nekom ko otvara tržište daju sliku šta raditi, a da kažem i koliko to vlastima znači u kreiranju politika od ekonomske do natalitetne. Nema teorije da će neko kod nas na osnovu ovih podataka praviti ozbiljne i nove strategije i politike razvoja. Ova popisna pitanja su najmanje davala takvu sliku. Toliko je očigledno bilo da se samo trebalo popisati koliko nas je, kojih i kakvih, ističe Cenić.

Oslobodjenje.ba